Prije desetak je godina Damir Lenart napustio Kutinu u potrazi za boljim životom u Njemačkoj. Otišao je sa suprugom i dvojicom sinova, a kao vozač kamiona brzo je pronašao posao. Zatim se zaposlio kao koordinator prijevoza u jednoj transportnoj tvrtki. Neke od detalja iz života dijeli na svojem Youtube kanalu.
Iako je na svoj 50. rođendan odlučio dati otkaz, ponosno ističe kako je osigurao posao mnogim ljudima. “U toj sam firmi napravio puno toga dobroga. Puno ideja, puno inovacija koje su koristili. Zaposlio sam 80 ljudi u dogovoru sa šefom, koje sam izabrao i za koje sam vidio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim. To su moji ljudi, imam tu empatiju prema ljudima, pomagao sam, pomažem i dalje. Moje srce ostaje tu. Ja bih najviše volio da jedan dan mogu raditi ovdje, a jedan dan u novoj firmi”, izjavio je.
Lenart se dotaknuo obračuna plaća u tvrtki. “Kad odradiš cijeli mjesec, onda u našoj firmi znaju točno koliko si sati odradio, dnevnih, noćnih, jer ima neoporeziva noćna olakšica. U svim njemačkim firmama je tako da plaću za, recimo, osmi mjesec dobiješ pred kraj osmog mjeseca, zadnji dan ili dan-dva prije. Kod nas, zbog tih satnica i zbog te varijacije, prvo dobijemo 1000 eura. Svi dobijemo najprije 1000 eura i onda kad oni izračunaju za cijeli mjesec, isplaćuju ostatak”, otkrio je.
Hrvat otkrio drugu stranu rada u inozemstvu: ‘Ovo nema veze s obitelji’
Plaća i troškovi
Nije krio ni iznose plaća koje je primio tijekom godine. Najniža je bila neto plaća za svibanj, te iznosila 2845,03 eura, dok je najviša bila u lipnju kad je dobio povišicu, te iznosila 3841, 83 eura. Prosječna isplaćena plaća, bez regresa, iznosila je 3255,46 eura.
Potom je Lenart pojasnio kako raspodjeljuje mjesečne troškove. “Koliki su moji troškovi za kuću? 333 eura, ajmo zaokružiti na 350 eura”, kazao je dodavši da u njoj živi sa ženom koja radi, sinom koji radi te njegovom zaručnicom koja također radi. S njima živi i drugi sin kojem još pomažu financijski jer ne radi puno radno vrijeme.
“Nas je pet u kući, pa moramo troškove podijeliti na pet. Ako sam ja platio sve troškove, kuću, režije, osiguranje, ovo-ono, onda mi kažu da mi nije ostalo ništa, ali ostala je cijela ženina plaća. Troškovi su 1750 eura sa svim mogućim i ne šparamo ni vodu ni struju. Svi troškovi su 1750 eura i to podijelite s pet i dobijete moj dio. Isto tako i hrana. Nas pet, svašta nešto se kupuje, pa hajmo reći 1000 eura. Netko će reći što toliko puno, ali to je, ajmo reći, 250 eura po osobi. Mogu li pojesti za 250 eura? Mogu, ali za 100 eura teško mogu proći, realno”, objasnio je.
Nije za sve bajno
Tu su i dodatni prihodi, jer stariji sin i zaručnica svaki zarađuju više od 2000 eura, supruga mu zarađuje oko 1500 eura, a mlađi sin oko 1000 eura. Mjesečni prihod u kućanstvu je tako barem 9500 eura. “S onim što Melita (supruga, op.a.) i ja zaradimo smo daleko iznad onoga o čemu bi mogli sanjati u Hrvatskoj. Naravno, netko je došao raditi za malo novca. Normalno da se vratio natrag. Jedan kolega je već dugo ovdje i uštedio je dovoljno novca. Gleda kako će nazad, jer je išao na taj sistem da je ostavio obitelj dolje, a on je ovdje štedio i sad je našparao dovoljno novca da se vrati i da nastavi raditi u Hrvatskoj. Sve je to ok. Zato ne volim kad hrvatska politika i hrvatski mediji izvještavaju u našem životu vani i gdje se svaka priča o tome da se pokaže kako to ovdje nije sjajno i bajno. Za nekoga je, za nekoga nije”, iskren je.
U komentarima na kanalu je dobivao kritike kako lažno prikazuje život u Njemačkoj, pa je odlučio pokazati svoje platne liste. Razlika u plaći vozača kamiona i koordinatora je oko 300 eura, kao i da je svakome od 80 ljudi kojima je pomogao zajamčeno da će imati barem 3500 eura plaće. “Od 2019. godine, kad je došao prvi čovjek, do danas, kad ih je već 80, svakome sam garantirao da će imati barem 3500 eura. Ako žena radi mini-job i za jedno dijete 200, za dvoje 400 eura. Kako god okreneš, da si 1000 eura stan platio opet ima dovoljno. Njih 80 nisu bili ljudi bez posla. Oni su morali dati otkaz, spakirati kofere i doći u Njemačku. Oni su išli na povjerenje prema meni, jer su me vidjeli na kanalu. Nije to bila jedna budala. Sve su to bili vozači i došli su ovdje jer su mi vjerovali”, zaključio je.
Nekad raj za iseljenike više nije obećana zemlja: ‘Prodajem kuću i vraćam se u Hercegovinu’
