Čak i umjerena konzumacija sira, samo jednom tjedno, može smanjiti rizik od razvoja demencije, otkriva nova studija japanskih znanstvenika. Istraživači su analizirali podatke gotovo 8.000 sudionika, podijeljenih u dvije grupe, od kojih je jedna polovica jela sir najmanje jednom tjedno, dok druga uopće nije konzumirala sir.
Nakon tri godine sudionici koji su jeli sir imali su 24 posto manji rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji nisu jeli sir, pokazali su rezultati istraživanja. Do kraja praćenja 3,39 posto osoba iz skupine koja je konzumirala sir razvilo je demenciju, dok je u skupini koja nije jela sir taj postotak iznosio 4,45 posto.
Većina konzumenata sira (72,1 %) izjavila je da jedu sir jednom ili dva puta tjedno, a topljeni sir bio je dominantna vrsta (82,7 %). Tijekom tri godine, demencija se razvila kod 134 potrošača (3,4 %) i 176 nekonzumenata (4,5 %), što odgovara apsolutnom smanjenju rizika od 1,06 postotnih bodova (otprilike 10,6 slučajeva manje na 1000 osoba), utvrdila je studija.

Buduće studije trebaju razjasniti i vrste sira
Kada se dodatno prilagodi prehrambenim navikama, poput unosa voća, povrća te mesa ili ribe, povezanost je ostala značajna, iako nešto slabija, na 21 posto. Starije odrasle osobe koje su konzumirale sir barem jednom tjedno imaju 21–24 posto manji rizik od demencije tijekom 3 godine, što je u skladu s prethodnim dokazima koji sugeriraju da fermentirani mliječni proizvodi imaju zaštitne učinke na kognitivno zdravlje, otkrilo je istraživanje.
Hranjivi profil sira, bogat probioticima, peptidima, antioksidansima i vitaminom K₂, može poboljšati zdravlje krvnih žila i živaca, iako je većina sudionika konzumirala topljeni sir, koji može imati niže razine ovih bioaktivnih spojeva. Čak i umjerena konzumacija sira, barem jednom tjedno, povezana s nižom incidencijom demencije kod starijih osoba tijekom kratkotrajnog praćenja, sugeriraju rezultati studije.
No, podaci o prehrani prikupljeni su samo jednom, veličine porcija i genotipovi nisu mjereni, a dijagnoze demencije temeljile su se na administrativnim evidencijama, što ograničava preciznost i generalizaciju. Uobičajena konzumacija sira može podržati kognitivno zdravlje, ali buduće studije trebale bi razjasniti optimalne razine unosa, vrste sira i biološke mehanizme, zaključili su.














