Paraziti su među najfascinantnijim bićima na svijetu. Mnogi strahuju da će im se neka šićušna životinja zavući u tijelo i ondje se neprimjetno hraniti njihovom energijom i činiti ih bolesnima. Znanstvenici su nedavno otkrili parazita koji ima jezivu “moć” koja mu pomaže da se pritaji u tijelu domaćina.
Vodeni parazit schistosoma mansoni razvio je osobito “podmuklu” metodu prilagodbe. Njegove ličinke prodiru kroz kožu domaćina, i uvlaće se u meko tkivo ispod, gdje mogu rasti i razmnožavati se.
Iznenađujuće je to što taj prodor ne izaziva bol niti svrbež, što mu omogućuje da uđe neotkriven i izazove šistosomijazu, kroničnu parazitsku bolest koja pogađa stotine milijuna ljudi širom svijeta.
‘Mogli bismo dobiti alternativu lijekovima protiv bolova’
Znanstvenici su sada otkrili kako ovaj mali parazit uspijeva izbjeći obrambene mehanizme tijela. Naime, on proizvodi molekule koje potiskuju aktivnost neurona u koži koji prenosi signale bolova, a upravo bi se to otkriće moglo iskoristiti u proizvodnji lijekova.
„Ako identificiramo i izoliramo molekule koje ti crvi koriste za blokiranje aktivacije TRPV1+ neurona, mogli bismo dobiti novu alternativu postojećim opioidnim lijekovima za ublažavanje boli,“ kaže imunolog De’Broski Herbert s Tulane School of Medicine u SAD-u.
TRPV1+ neuroni specifična su vrsta osjetnih neurona koji šalju signale poput topline, peckanja i svrbeža kao upozorenje na opasnosti, poput otrovnih tvari, patogena ili alergena. Ova vrsta živčanih stanica također igra ulogu u pokretanju imunološkog odgovora – upale koja bi inače pomogla blokirati ulazak ličinki s. mansoni u tijelo.
Ovi ljudi su najčešća meta komarcima: Jednostavno se ‘povampire’ kad ih osjete
Proveli su eksperiment na miševima
Znanstvenici su pretpostavili da se ovaj parazit evolucijski razvio tako da može potisnuti TRPV1+ neurone kako bi povećao vjerojatnost uspješne infekcije domaćina, pa su proveli istraživanje na miševima.
Neke skupine miševa zarazili su parazitom, dok su druge ostale nezaražene i služile kao kontrola. Skupinama su dodijeljene oznake slovima, a istraživači nisu znali koja je skupina zaražena – tehnika poznata kao slijepo istraživanje, koja smanjuje pristranost i povećava pouzdanost rezultata.
Nakon toga, i zaražene i kontrolne skupine podvrgnute su testu tolerancije na bol. Svakom mišu šapa je bila stavljena iznad izvora topline – dovoljno vrućeg da bude neugodan, ali ne i da uzrokuje opekline. Istraživači su mjerili koliko je vremena potrebno da miš povuče šapu.
Znanstvenici su proučavali imunološku reakciju
Također su razvili kulture neurona iz spinalne tekućine i zaraženih i nezaraženih miševa, te dodali kapsaicin kako bi proučili imunološki odgovor. Kulture kontrolne skupine pokazale su znatno jači imunološki odgovor u usporedbi s kulturama zaražene skupine.
Rezultati pokazuju da s. mansoni doista potiskuje neurone odgovorne za slanje signala opasnosti mozgu i izazivanje imunološkog odgovora koji bi inače spriječio “udomaćivanje” parazita. Iako nije sigurno da to funkcionira jednako i kod ljudi, otvara se više mogućnosti za daljnja istraživanja.
Ovi nalazi mogli bi dovesti i do novog načina liječenja neuropatske boli, iako će za to trebati puno dodatnih istraživanja jer potiskivanje imuniteta može biti opasno. Sljedeći korak u istraživanju bit će detaljnije proučavanje molekula koje s. mansoni izlučuje za potiskivanje TRPV1+ neurona, kako bi se točno utvrdilo njihovo djelovanje.
