Kad nas netko pita koji je najvažniji organ u tijelu, vjerojatno bi svi rekli mozak ili srce, no zapravo svaki organ igra važnu i nezamjenjivu ulogu. Često zanemarujemo ulogu koju gušterača igra u pravilnom radu organizma. Ovaj organ proizvodi enzime koji pomažu u probavi hrane i hormone koji reguliraju metabolizam. Kad nešto pođe po zlu s gušteračom, posljedice mogu biti razorne.
Stoga rak gušterače zovu i “tihim ubojicom”, iako se ovaj nadimak rabi i za druge opasnosti po zdravlje, kao što je kolesterol. Kod većine pacijenata s ovom bolešću simptomi se javljaju kad je bolest već u uznapredovaloj fazi, a mogućnosti liječenja ograničene.
Najčešći oblik bolesti, duktalni adenokarcinom gušterače (PDAC), razvija se u cjevčici koja spaja gušteraču s tankim crijevom. Kada se u tom dijelu formiraju tumori, mogu blokirati protok probavnih enzima, što uzrokuje poremećaje u metabolizmu i dovodi do kroničnog umora i osjećaja slabosti. Ipak, ti simptomi često su toliko suptilni da ih se lako zanemari ili pripiše drugim uzrocima, prenosi Science Alert.
U crijevima obitavaju trilijuni bakterija
Sada se znanstvenici koriste neočekivanu metodu za rano otkrivanje PDAC-a, analizu uzorka stolice. Naš izmet zapravo može otkriti brojne informacije o zdravlju. To je zato što u crijevima obitavaju trilijuni bakterija.
Budući da se PDAC obično razvija u dijelu gušterače koji je povezan s crijevima, uzorci stolice predstavljaju praktičan, neinvazivan uvid u događaje u tijelu. Najnovije otkriće dolazi iz međunarodnog istraživanja provedenog ove godine u kojoj su sudjelovali istraživači iz Finske i Irana, a cilj je bio istražiti odnos između crijevnih bakterija i pojave raka gušterače u različitim populacijama.
Znanstvenici su prikupili uzorke stolice i analizirali bakterijsku DNK s pomoću genetskog sekvenciranja. Otkriveno je da u crijevima oboljelih od PDAC-a boravi manje vrsta bakterija, a određene vrste bile su znatno prisutnije ili potpuno odsutne u usporedbi sa zdravim osobama.
Ovo je najzdravije jelo na svijetu: Čuva srce i topi salo, a stane u torbu za na posao
Bolesti mijenjaju sastav mikrobioma
Još važnije, tim je razvio model umjetne inteligencije koji je mogao precizno razlikovati pacijente s rakom od zdravih osoba samo na temelju bakterijskog profila crijeva.
Veza između raka i crijevnih bakterija posebno je zanimljiva jer ne samo da određeni uzorci bakterija mogu otkriti prisutnost bolesti, već i sama bolest može promijeniti sastav mikrobioma.
Proučavanjem kako bakterije reagiraju na bolest i utječu na nju, dolazimo do spoznaja koje bi mogle potpuno promijeniti način dijagnosticiranja i liječenja. Kombiniranje biotehnologije i umjetne inteligencije poboljšat će dijagnostiku bolesti. Ipak, još je potreban daljnji temeljit znanstveni rad prije nego što se ova saznanja mogu u potpunosti primijeniti u praksi.
