Iako smo često svjedoci poruka kako nam nikada nije bilo bolje, građani koji razvlače svoje plaće do one iduće se neće složiti. Kako idu dani, tako naših 10 eura vrijedi sve manje, a da je zbilja tako, samo provjerite što ste mogli lani ili preklani kupiti za taj novac u trgovini, a što možete kupiti danas. Razlika se itekako osjeti, a ako ćemo se voditi najavama, poskupljenjima nije kraj, bit će toga još.
Osim osobnog iskustva iz trgovina, teoriju o slabljenju kupovne moći dokazuje i godišnja inflacija. Kako je naveo Eurostat, prema preliminarnim podacima, Hrvatska je u prosincu 2024. godine imala godišnju inflaciju od 4,5 posto, dvostruko više od prosjeka eurozone, koji je iznosio 2,4 posto.
Premda je to višestruko sporiji rast od dvoznamenkastih postotaka u prvim mjesecima otkako je uveden euro, čini se da plaće ne prate trend povećanja cijena, što pak znači da bez obzira na brojku koja stoji na našim računima, ona zapravo predstavlja manje od onoga na što smo navikli. Naši euri nisu što su nekada bili.
Euro area #inflation expected to be 2.4% in December 2024, up from 2.2% in November. Components: services +4.0%, food, alcohol & tobacco +2.7%, other goods +0.5%, energy 0.1% – flash estimate https://t.co/PxWdwXm0bU pic.twitter.com/jhVLHXpnqE
— EU_Eurostat (@EU_Eurostat) January 7, 2025
Naveo tri osnovna razloga rasta cijena
Novinari portala Dnevno su stoga dublje istražili priču i potražili možebitne uzroke. Kako im je rekao Ekonomski analitičar Petar Vušković “Jedan od razloga je sigurno uvođenje eura. Stvara se privid da su cijene niže nego što su bile prije, a potrošači praktički slijepo slijede te cijene i troše novac”, rekao im je. Drugi parametar koji je ocijenio zaslužnim za stanje u kojem se nalazimo je svakako onaj koji je došao usputno uz euro.
Evo što nas je prešutno “pogodilo” 1. siječnja.2023. godine. “Hrvatska narodna banka više nema kontrolu nad bankarskim sustavom, što je dovelo do rasta kratkoročnih nenamjenskih kredita za čak 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Dok je HNB imao ovlasti za regulaciju, mogao je poduzeti mjere poput dizanja stope obvezne rezerve bankama, čime bi se potrošnja barem djelomično ograničila”, objasnio je.
Kao treći razlog im navodi ono što mnogi smatraju rješenjem, a ne potezom koji produbljuje problem. “Svako podizanje plaća dodatno ubrzava potrošnju i stvara začarani krug koji vodi prema daljnjem rastu cijena”, naglasio je. Sad kad znamo što sve goni inflaciju, ekonomski analitičar je ponudio nek konkretna rješenja.
Vratiti dvojno iskazivanje cijena
Za početak, treba produljiti odredbu na koju su svi već zaboravili. Možda i zato pojačano trošimo. Kako su kune posve nestale iz trgovina prestankom dvojnog iskazivanja cijena, tako smo i zaboravili na njihovu vrijednost u odnosu na euro. “Treba na barem dvije godine hitno vratiti dvojno iskazivanje cijena kako bi potrošači jasno vidjeli vrijednost proizvoda i izbjegli iluziju nižih cijena”, rekao je Vušković i još naveo dvije mjere koje bi mogle obuzdati inflatorne trendove.
Naveo je i da treba usporiti rast plaća, jer što su one više, to više raste i potrošnja, a s njom i inflacija. Za kraj, tu su i trgovci i pripadajuće inspekcije. Kako je ocijenio analitičar, nikada nije bilo važnije biti oprezan. I upravo zato poziva na pojačane inspekcije na terenu, kako bi se suzbile nepoštene trgovačke prakse.
“Od uvođenja eura vidimo velike oscilacije u cijenama istih proizvoda među različitim trgovinama. Primjerice, Milka čokolade nedavno se u jednom dućanu prodavala za 3,5 eura, a u drugom je ista takva bila sedam eura. Potrošači danas više nego ikad moraju biti oprezni i pažljivo birati gdje kupuju, ali i inspektori moraju češće provjeravati trgovce”, zaključuje Vušković.
Zagrebački ugositelj podijelio šokantnu priču s posla: ‘Odmah je dobio otkaz’
