Bolest koja je iza sebe ostavila pustoš: ‘Ako ne riješimo ovu zagonetku, možda nećemo biti spremni za sljedeću’

Bolnica, ilustracija (Foto: Pixabay)

Na portalu Science Alert objavljen je članak kojim se podsjeća na davno zaboravljenu bolest koja je iza sebe ostavila pustoš. “Ljudi su zaboravili što znači živjeti”, kaže lik Roberta De Nira u filmu Awakenings nakon što se probudi iz stanja u kojem je bio 30 godina. “Zaboravili su što znači biti živ.” Film Awakenings, temeljen na stvarnoj priči koju je ispričao dr. Oliver Sacks, s izuzetnom pažnjom prati iskustva nekolicine ljudi pogođenih bolešću poznatom kao encephalitis lethargica, ili “bolest spavanja”.

Daleko od rijetke pojave, ova bolest je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata zahvatila milijun ljudi širom svijeta. Zatim je nestala i ostala zagonetka proteklih stotinu godina. Nikada nije odgovoreno na ključno pitanje: što ju je uzrokovalo?, piše Science Alert.

Bolest je prvi put opisao neurolog u Beču 1917. godine. Zabilježeno je da su prvi simptomi nalikovali gripi, no tu su sličnosti prestajale. Tijekom sljedećih tjedana, neki pacijenti nisu mogli spavati uopće, dok su drugi bili toliko pospani da bi ih mogli probuditi samo na nekoliko minuta kako bi jeli.

Ova teška bolest pogađa sve veći broj Hrvata: Doktor objasnio kako se simptomi mogu primijetiti dok osoba hoda

Teške posljedice

Otprilike polovica je umrla u ovoj ranoj fazi, no oni koji su preživjeli bili su još više zbunjujući. Nakon oporavka, mnogi su se vraćali na posao, no počeli su primjećivati ukočenost, usporenost pokreta, pa čak i to da bi im se oči zaglavile u određenim položajima.

Nažalost, bolest je polako napredovala. Mnogi su, poput De Nirovog lika, završili u zamrznutom stanju, nesposobni za govor ili kretanje. To nije bilo sve. Mnogi su razvili monotoni ili zamućeni govor, a neki su doživjeli promjene u raspoloženju, percepcijama i osobnosti.

“U studiji koju smo proveli moji kolege i ja, susreli smo čak četvero pacijenata kod kojih se razvila kleptomanija (prisilna potreba za krađom) kao dio njihove bolesti”, tvrdi Jonathan Rogers, klinički predavač opće psihijatrije za odrasle na Odsjeku za psihijatriju Sveučilišta u Londonu (UCL).

Pacijent u bolnici, ilustracija (Foto: Freepik)

Što je moglo uzrokovati ovu bolest?

Otkrivanje izvora bolesti nije jednostavno. HIV kao uzrok AIDS-a ili HPV kao uzrok raka vrata maternice objašnjeni su tek nakon dugih istraživanja i nisu odmah bili očigledni. S encephalitis lethargicom je isto. S obzirom na to da se bolest iznenada pojavila, a zatim nestala, neki su sugerirali da bi mogla biti povezana s infekcijom. Španjolska gripa pojavila se u isto vrijeme, iako su prvi slučajevi encephalitis lethargice zabilježeni ranije.


“Nismo pronašli virus gripe u mozgovima oboljelih, pa teorija jednostavne povezanosti nije sasvim uvjerljiva. Kako bismo istražili, proveli smo sate čitajući pažljivo sačuvane zapise više od 600 pacijenata koji su imali encephalitis lethargicu. Otkrili smo da je samo 32% njih imalo simptome slične gripi u godini prije početka bolesti, a manje od 1% imalo je oboljelog člana obitelji. Dakle, priča o infekciji gripom nije uvjerljiva – barem ne sama po sebi”, tvrdi Rogers.

Što je s nečim iz okoliša? “Godina 1917. bila je vrlo turbulentna s Prvim svjetskim ratom, koji je uključivao masovnu mobilizaciju ljudi, oružja i opreme. Možda je neki novi kemijski spoj bio u uporabi. No, naša studija nije pronašla povezanost između bolesti i određenih kemikalija. Nedavno je predložena nova teorija. Naime, mogla bi biti uključena autoimuna reakcija – to jest, prirodni obrambeni mehanizam tijela mogao je napasti vlastiti mozak”, kaže Rogers.

Bolest koja se manifestira na različite načine: ‘Osjećala sam intenzivne trnce svake večeri, onda je uslijedila noćna mora’

Autoimuni odgovor?

To se događa i na drugim dijelovima tijela. Na primjer, reakcija protiv stanica u gušterači uzrokuje dijabetes tipa 1, dok antitijela na stanice štitnjače mogu pokrenuti Gravesovu bolest. U mozgu posljedice mogu biti razorne, a u posljednjim godinama smo prepoznali da multipla skleroza također proizlazi iz problema s imunološkim sustavom, kaže ovaj istraživač.

“Autoimuni encefalitis nastaje kada određena antitijela napadaju živčane stanice u mozgu. Otkrili smo da gotovo polovica pacijenata s dijagnozom encephalitis lethargice možda ima autoimuni encefalitis, iako se taj uzorak nije uklapao u nijedan danas prepoznat oblik. Kako bi ovo moglo objasniti bolest koja se pojavila niotkuda i uzrokovala tako širok raspon simptoma?

Kod nekih su pacijenata pokreti i misli bili izuzetno usporeni. Drugi su imali halucinacije, bizarne zablude ili čak gubili osjećaj za ispravno i pogrešno. Možda ćemo se morati vratiti teoriji o infekciji, bilo gripe ili nečeg drugog”, kaže Rogers.

Ilustracija (Foto: Pixabay)

Neurološka epidemija

Neke autoimune bolesti mogu biti potaknute infekcijom koja možda nalikuje nečemu poznatom tijelu. To je dobar način kamufliranja za uljeza, ali kad ga tijelo prepozna, postoji rizik da imunološka obrana počne napadati vlastito tkivo.

Je li sve ovo zaista važno? Ima li smisla istraživati pandemiju čiji je posljednji preživjeli umro prije dva desetljeća? Nažalost, encephalitis lethargica nije bila prva neurološka epidemija takve vrste – i ako ne riješimo ovu zagonetku, možda nećemo biti spremni za sljedeću, upozoravaju istraživači.