Bivša HRT-ova voditeljica, a danas kolumnistica portala Vjerujem.hr, Vlatka Kalinić u svojoj novoj kolumni osvrnula se na pitanje domoljublja i način na koji se ono danas u Hrvatskoj shvaća i koristi.
Kalinić piše kako se domoljublje često poistovjećuje s pjesmom, hranom i simbolima, ali da se iza toga nerijetko krije više ugodoljublja nego istinske ljubavi prema domovini. Posebno se osvrnula na nedavne izjave izbornika Zlatka Dalića u Sinju, kada je govorio o “glasnoj manjini koja ne voli Hrvatsku”, što je izazvalo burne reakcije saborske zastupnice Dalije Orešković i potaknulo lavinu rasprava na društvenim mrežama.
“Ne postoji mjerna jedinica za domoljublje niti popis dopuštenih osjećaja. Ali postoji popis na koji se sami javno upisuju svi koji domoljublje pretvaraju u sredstvo – za probitak ili političku mobilizaciju”, istaknula je Kalinić te naglasila.
“Razlika između domoljuba i koristoljuba je u tome što prvi poznaje zahvalnost, a drugi ne može voljeti ništa što mu ne koristi. Nalik djetetu koje roditelje grli samo kad mu daju novac, a prezre ih kad mu kažu ne. Domoljub osjeća duboku zahvalnost za slobodu koju su za njega drugi izborili. Za ljepote koje je baštinio i za jezik na kojem sanja. Iz te zahvalnosti raste osjećaj odgovornosti i spremnost na žrtvu. Da vrati što je primio, pa i više od toga.”
Stotine vjernika reagiralo na objavu poznatog svećenika: ‘Spavam u šatoru, jedem narezak’
Istinsko domoljublje
Kolumnistica naglašava da se istinsko domoljublje prepoznaje po zahvalnosti, poštovanju i djelima, a ne po retorici ili deklaracijama. Zahvalnost, kaže, znači priznati vrijednost slobode i baštine koju smo naslijedili, ali i spremnost na žrtvu – ponekad i kroz najjednostavnije stvari poput plaćanja poreza.
Drugi stup domoljublja vidi u poštovanju – povijesti, kulture, jezika, ali i vjere, koja je, kako navodi, duboko utkana u hrvatski identitet. “To ne znači da su samo vjernici domoljubi. I vjernici i ateisti ginuli su za istu zastavu. Ali ako prezireš vjeru i Crkvu koja je stoljećima bila štit narodu, odbacuješ važan dio identiteta”, napisala je za Vjerujem.hr.
Treći stup, prema Kalinić, čine djela – od sitnih gesta poput kupovanja domaćih proizvoda do velikih odluka i hrabrosti u trenucima krize. Bez toga, upozorava, domoljublje ostaje samo osjećaj, često plitak ili zloupotrijebljen.
“Domoljublje se ne mjeri, ono se prepoznaje. Po zahvalnosti koja daje više nego što se traži, po poštovanju i po radu za zajedničko dobro. Problem nisu oni koji svoju zemlju vole preglasno, problem su oni koji je vole preplitko”, zaključuje Kalinić.
