Bakterije iz usta mogu prijeći u mozak: Izgleda da utječu na razvoj smrtonosne bolesti

Na nama i u nama žive tisuće nevidljivih mikroorganizama. Velik broj njih nalaze se i u našim ustima, a prema novim otkrićima, ne utječu samo na zdravlje naših zuba, već mogu ostaviti posljedice i na mozak.

Znanstvenici su proveli istraživanje na 55 sudionika s blagim kognitivnima oštećenjima te došli do neočekivanog otkrića. Naime za osobe koje su u ustima imae visok udio bakterije Neisseria, pokazalo se da bolje pamte te da bolje zapažaju detalje.

I kod osoba koje nemaju kognitivna oštećenja, pokazalo se da prisutnost ove bakterije poboljšava pamćenje. Novo istraživanje koje su vodili znanstvenici sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji, sugerira da bi poticanjem određenih bakterija u ustima mogli potencijalno odgoditi kognitivno propadanje. To bi se moglo postići probioticima ili prebioticima koji mogu potaknuti razvoj i hraniti određene mikrobne zajednice u usnoj šupljini u roku od samo nekoliko tjedana.

Neke bakterije smanjuju krvi tlak i štite od bolesti

Ovo otkriće poklapa se s drugim nedavnim studijama koje sugeriraju da uzrok demencije može dolaziti iz usta. Primjerice, loša oralna higijena posljednjih se godina pokazala kao značajan čimbenik rizika za kognitivno opadanje. Znanstvenici su čak pronašli neke bakterije povezane s bolestima desni u mozgovima preminulih od Alzheimerove bolesti, što ukazuje na to da utječu na razvoj te smrtonosne bolesti.

Međutim, nisu svi mikrobi u ustima nužno štetni za mozak, kako je pokazalo novo istraživanje, neki mogu imati i zaštitni učinak. Slično kao i kod crijevnih bakterija, ključan je dobro uravnotežen mikrobiom.

Bakterije roda Neisseria mogu smanjiti sistemski krvni tlak tako što pomažu razgradnji hrane bogate nitratima (uglavnom povrća) u dušikov oksid, što pojačava neuronske signale, što pak pomaže u regulaciji krvnog tlaka i štiti od bolesti desni te vjerojatno igra ulogu u očuvanju zdravlja mozga.

Ovaj dio tijela pokazatelj je zdravlja: Po njemu liječnici mogu ocijeniti rizik od raka

Bakterija Prevotella povećava rizik za demenciju

Zanimljivo je da osobe s genetskom predispozicijom za Alzheimerovu bolest često imaju poteškoća s prirodnom proizvodnjom dušikovog oksida. U novom istraživanju, molekularna biologinja Joanna L’Heureux i njezini kolege otkrili su da je kod 33 sudionika s kognitivnim oštećenjima u mikrobiomu usta dominirala bakterija Prevotella, dok je bakterija Neisseria bila manje zastupljena, prenosi Science Alert.

Jedna vrsta Prevotella intermedia, posebno se istaknula kao pokazatelj povećanog genetskog rizika za demenciju, što sugerira da bi njena prisutnost mogla poslužiti kao rani marker rizika od bolesti.

U istraživanju, kada je rod Prevotella prevladavao, bilo je manje nitrata dostupnog u ustima za pretvorbu u dušikov oksid, vjerojatno zato što Prevotella koristi nitrate u druge svrhe. Zbog toga, poticanjem Neisseria i smanjenjem prisutnosti Prevotella u ustima, autori istraživanja vjeruju da bi mogli utjecati na dostupnost dušikovog oksida, a time i na zdravlje mozga.

Mediteranska prehrana poboljšava zdravlje mozga

Prehrana bogata nitratima, poput mediteranske, povezane su s poboljšanim zdravljem mozga, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjela povezanost između onoga hrane koju jedemo, oralnog mikrobioma i ključnih signalnih molekula koje ti mikrobi proizvode.

Primjerice, istraživanje iz 2021. godine provedeno na zdravim starijim osobama pokazalo je korelaciju između oralnih mikrobioma u kojima dominira Neisseria (i srodni rod Haemophilus) i bolje koncentracije čak i kada se količina prehrambenih nitrata mijenjala.

Druga istraživanja navode da je Neisseria prisutnija kod mlađih osoba, onih s nižim indeksom mase te kod osoba koja imaju manje oštećenih zuba, a da je rjeđa kod pušača.  „Sveukupno, ovi rezultati ukazuju na to da visoka relativna zastupljenost bakterija Neisseria–Haemophilus korelira s boljim kognitivnim ishodima kod osoba s kognitivnim oštećenjima, kao i kod zdravih starijih osoba”, zaključuju L’Heureux i njezin tim.