Ako vas je zbunila ‘zelena kava’ po gradu, evo o čemu je riječ: Zapravo je sličnija čaju

Možda ste na društvenim mrežama naišli na neobične fotografije “zelene kave“. Međutim nije riječ o nekakvim bizarnim slikama koje je stvorila umjetna inteligencija, već o drevnom piću koje potječe još ranije od 12. stoljeća.

Matcha je u posljednjih nekoliko godina postala veliki hit, a nudi se i u sve više kafića u Zagrebu. Ovo piće, koje su prije voljeli “samo hipsteri”, postaje sve dostupnije, što je svakako dobro jer se smatra superhranom.

Kao i zeleni i crni čaj, matcha potječe od biljke Camellia sinensis. Razlika je u načinu uzgoja i prerade. Dok se crni čaj fermentira, a obični zeleni čaj jednostavno suši, matcha se uzgaja u sjeni nekoliko tjedana prije berbe. Taj jedinstveni postupak mijenja kemijski sastav biljke, povećavajući količinu spojeva poput klorofila i aminokiselina, što matchi daje prepoznatljiv okus i bogatu zelenu boju. Nakon berbe, listovi se suše i melju u fini prah – otuda i naziv „matcha”, što na japanskom doslovno znači “čaj u prahu”.

Sadrži manje kofeina od kave

Iako ju se danas najviše povezuje s Japanom, matcha zapravo potječe iz Kine. U Japan su je u 12. stoljeću donijeli budistički redovnici kako bi im pomogla pri meditaciji, a kasnije je postala važan dio japanske tradicije ispijanja čaja.

Matcha, poput zelenog čaja sadrži mnogo antioksidansa, osobito polifenola. Budući da se konzumira cijeli prah od listova, pruža i koncentriraniju dozu tih spojeva. Moguće koristi uključuju antioksidativna, protuupalna i antimikrobna svojstva, kao i pozitivan utjecaj na mozak, stres, srce, pretilost i šećer u krvi. Ipak, većina tih tvrdnji temelji se na laboratorijskim istraživanjima, a ne na pouzdanim ispitivanjima na ljudima, pa zaključci još nisu sigurni.

Jedno je sigurno: matcha sadrži kofein – više od običnog zelenog čaja, ali obično manje od kave. Kofein sam po sebi ima dobro dokumentirane zdravstvene koristi ako se konzumira umjereno, uključujući poboljšanu koncentraciju, raspoloženje, metabolizam i čak smanjen rizik od bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove.

Začini koji se ne bi smjeli ‘miješati’: Ova tri mogu poremetiti učinkovitost lijekova

Preporučene jedna do tri šalice matche dnevno

No veće doze mogu uzrokovati nuspojave poput nesanice, tjeskobe i povišenog krvnog tlaka. Dakle, pristup „što više, to bolje” ovdje ne vrijedi, a optimalna doza kofeina još nije potpuno definirana.

Uspoređujući matchu i kavu, obje nude slične antioksidativne i kardiovaskularne koristi. No kava je bolje proučena, s jasnijim smjernicama: tri do četiri šalice dnevno smatraju se sigurnom gornjom granicom za većinu ljudi. Za matchu su preporuke nešto opreznije – jedna do tri šalice dnevno – vjerojatno zbog viših razina polifenola.

Tanini i polifenoli iz čaja i kave mogu ometati apsorpciju željeza, osobito iz biljne hrane. Redovito ispijanje velikih količina, posebno uz obroke, može povećati rizik od anemije uzrokovane manjkom željeza.

Može ublažiti nemir koji kofein izaziva

Još jedno važno razmatranje: i kava i matcha blago su kisele i mogu izazvati probavne smetnje ili refluks kod osoba s osjetljivim želucem. Ipak, matcha može biti bolji izbor za neke. Za razliku od kave, sadrži L-teanin – aminokiselinu koja potiče opuštanje i može ublažiti nemir koji kofein izaziva, što je čini blažom alternativom za one sklone tjeskobi.

I matcha i kava imaju potencijalne zdravstvene prednosti, a pravi izbor ovisi o vašim osobnim potrebama i sklonostima. Kava je bolje istražena i može biti idealna za one koji dobro podnose kofein i vole popiti više šalica dnevno.

Matcha je, s druge strane, izvrstan izbor za one koji žele unositi manje kofeina, a i dalje uživati u antioksidansima – bez naglih padova energije ili nervoze. Samo zapamtite da oba napitka treba piti umjereno, osobito ako imate problema s razinom željeza ili probavom.