Dolaskom proljeća stigao je i mnogima omraženi pelud. Ovaj ključan dio procesa oprašivanja smeta mnogima, te izaziva alergiju kod ljudi. No, od alergija pati i sve veći broj pasa. Prema veterinarima, glavni razlog za to je zagrijavanje planeta, točnije klimatske promjene te dramatične promjene temperatura. Time je produljena sezona alergija. Svakog puta kad nastupi novo toplo razdoblje, alergeni krenu cvjetati.
Prema istraživanjima, toplije vrijeme i povećane koncentracije ugljičnog dioksida produljuju sezonu rasta za spore plijesni i biljke poput ambrozije, istovremeno pogoršavajući onečišćenje zraka. Osim na ljude, klimatske promjene utječu i na pse.
Izlaganje dojenčadi prljavštini, klicama, pa čak i psima, može pomoći u zaštiti od razvoja alergija. To vrijedi i za pse, točnije štenad. Istraživanja ukazuju na to da psi koji žive u ruralnom okruženju te redovito šetaju vani i imaju kontakt s domaćim životinja, imaju manju vjerojatnost od dobivanja alergije na okoliš. Atopijski je dermatitis, najčešća alergija kod pasa, raširenija u urbanim sredinama, gdje psi provode veću količinu vremena u stanovima.
Zagreb prekrila nova pošast: ‘Sve me svrbi, ne mogu otvoriti prozor’
Dva su čimbenika
Ljudska opsesija higijenom može imati i negativne učinke, jer zbog toga psi ne provode jednako vremena vani, pa su i manje izloženi tvarima koje im mogu pomoći u razvoju obrambenog sustava na alergene.
U borbi s alergijama, životinjama može pomoći čak i suživot s drugim životinjama. Oni psi koji žive u kućanstvu s drugim psima i životinjama, imaju manju sklonost razvijanju alergije. No, to ne znači kako nužno morate usvojiti još jednog psa ili ljubimca izložiti što većem broju bakterija.
Okolišne je i genetske čimbenike koji pridonose alergijama teško razdvojiti, upozoravaju istraživači. Postoji previše varijacija između pojedinačnih pasa i toliko je toga subjektivno. Alergeni iz okoliša za kućne ljubimce razlikuju se ovisno o regiji i klimi, ali mnogi se nalaze u tipičnom domu vlasnika kućnog ljubimca—uključujući pelud, perut, plijesni i otopine za čišćenje.
Manifestacija alergije
Kućni ljubimci alergični na hranu skloniji su infekcijama kože od kućnih ljubimaca koji nisu alergični na hranu. Alergije na okoliš su u uzlaznom trendu, s povećanjem od 30,7 posto u pasa i 11,5 posto u mačkama u posljednjem desetljeću. Alergijske su kožne bolesti vjerojatno najčešće, te su životinje s alergijama na okoliš obično nemoćne.
Ponekad se toliko agresivno češu, da im ispada dlaka, a proljeće je posebno teško vrijeme. Veterinari napominju kako su godišnja doba kad su ljudske alergije najjače, razdoblje kad od njih pate i kućni ljubimci. Postoji snažna genetska komponenta atopijskog dermatitisa, najčešćeg oblika alergijskih reakcija u kućnih ljubimaca. Određene pasmine su im više sklone, uključujući njemačke ovčare, labradore retrivere, francuske buldoge, engleske buldoge, zapadnoškotske terijere, shi tzuove, pitbullove, mopseve i boksere.
Alergije izgledaju drugačije kod različitih pasmina. Njemački ovčari, na primjer, imaju tendenciju da dobiju kraste oko usana, dok se kod labradora razvijaju kvrge između nožnih prstiju.
Simptomi alergije
Alergije se po prvi put javljaju kad je životinja u dobi od šest mjeseci do tri godine, no postoje odstupanja. Alergije su zapravo rezultat disfunkcije kožne barijere ili oštećenog vanjskog sloja, oštećenog upalom. Alergeni koji se prenose zrakom, poput peludi s trave ili drveća, vjerojatno se apsorbiraju kroz kožu pasa. To dovodi do simptoma poput pretjeranog svrbeža, što može potaknuti pse da neprestano ližu ili žvaču svoje noge ili trljaju svoje lice.
U nekim se slučajevima atopijski dermatitis očituje kao česte infekcije kože i uha, a ne kao svrbež. Posebno nesretna skupina pasa doživljava sve gore navedeno.
Ako se vaš pas odjednom počne češati puno više nego inače, odvedite ga veterinaru. Ovisno o ozbiljnosti situacije, vaš vas veterinar može uputiti stručnjaku, ali mnoge slučajeve može riješiti vaš redovni veterinar.
Otkriveno zašto su alergije na pelud sve gore: Sezona se produžila za čak 20 dana
