Stariji građani najbolje će posvjedočiti koliko je klima u Hrvatskoj bila drugačija u njihovo vrijeme no i mlađima je jasno kako vremenske prilike mijenjaju iz godine u godinu. O klimatskim promjenama i predviđanjima što čeka Hrvatsku u tom kontekstu govorio je za Večernji TV cijenjeni atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.
Ekstremne vremenske prilike koje nose požare, poplave razorne oluje događaju se diljem svijeta. Hrvatska će također u budućnosti razviti niz problema, ali ovisno o regiji ističe ovaj stručnjak. Hrvatska naime ima, kaže, četiri ili pet klimatskih područja.
“Dalmacija će imati sve više dugotrajnih suša i približavat će se suptropskoj klimi uz manje oborina i jako sunčevo zračenje. Energija će se tamo pojačavati direktno od Sunca zato što neće biti dovoljno oblaka i dovoljno isparavanja.
Pojedini otoci, poput Lošinja, Visa i dijelova Korčule, stradat će zbog dizanja srednje razine mora. Značajne promjene čekaju i niske obale gradova poput Zadra i Šibenika, napose zbog izdizanja razine mora”, istaknuo je u razgovoru.
Nije ono što svi misle: Objasnili zašto psi zapravo njuškaju ljudima međunožje
Slavoniji prijete suša i poplave
Pojasnio je i što ekstremne vremenske prilike znače kad je Slavonija u pitanju.
“Slavonija će, s druge stane, imati intenzivniju sušu. Oni će dobiti kišu, ali će biti u takvim porcijama ta će je biti gotovo nemoguće apsorbirati. Jednostavno, doći će poplava, uništit će, primjerice, kukuruz kojeg imamo ionako sve manje i manje, a između će biti sušna razdoblja”, upozorava Grisogono.
Istra će, rekao je, dobivati jače olujne kumulonimbuse dok će Zagorje će imati sve više tuče.
Najbolje će proći Lika
Nastavio je kako će svaki dio Hrvatske će dobivati nove nepogode. U jednoj hrvatskoj regiji stanovnici ipak nemaju toliko razloga za brigu kao u ovim dosad navednima. “Možda će najbolje proći Lika koja će vjerojatno biti zaštićenija od drugih dijelova zemlje”, govori Grisogono.
Dotaknuo se i fenomena superćelijskih oluja. U pripremi na takve pojave u budućnosti bit će ključno pratiti informacije Državnog hidrometeorološkog zavoda koje onda moraju jasno i na vrijeme plasirati u medije.
“Još uvijek ne možemo prognozirati kad i gdje će se to dogoditi. Ako bismo išli slikovito opisivati situaciju, zamislite sad da ste u kinu i da ima nekoliko zločestih ljudi koji će napraviti nešto loše, ali vi u mraku ne možete znati gdje oni sjede. Vi predosjećate da će se nešto dogoditi, dakle, to je fizika koju mi znamo, ali mi ne znamo koje sjedalo i koji redak će napraviti glupost. To je slikovita logika iza superćelijskih oluja”, rekao je za Večernji TV prof. dr. sc. Branko Grisogono.
