Na nekima otocima u Hrvatskoj pojavila se štetočina koja je došla iz dalekog Meksika. Riječ je o agavinoj pipi, kukcu čija su meta, kako ime sugerira, veličanstvene biljke koje diče našu obalu.
Stručnjaci upozoravaju da treba reagirati na vrijeme kako štetočine ne bi uništile ovu biljnu kulturu. Brojni građani su nezadovoljni jer je šteta već učinjena, a prisutnost pipa potvrđena je na Hvaru i Visu.
Luka Čotić iz Instituta za Jadranske kulture Split za Dnevnik Nove TV kaže da je najveći problem što se u početku ne vidi da je biljka napadnuta. “Ona neko vrijeme djeluje zdravo, ali da bi odjednom kolapsirala. Riječ je o velikom kukcu kojega nije lako suzbiti”, objašnjava Čotić.
Buši rupe i polaže jaja
Iz Centra za zaštitu biljaka objašnjavaju da se prevencija provodi tako da se zaražene agave izvadi s korijenom i uništi s odraslim oblicima, ličinkama i kukuljicama koje su se sakrile u biljci.
Agavina pipa je kukac dug 10 do 20 milimetara, crnog egzoskeleta, a prepoznatljiv je po “maloj surli” koju ima na glavi, koja je ustvari rilo kojim buši rupe u agavi. Kukac potječe iz Meksika, kao i biljke kojima se hrani. Odrasla jedinka buši rupe u agavi i u biljku polaže jajašca. Kad se ličinke izlegu iznutra jedu biljku.
U Hrvatskoj je šteta koju je pipa prouzročila još mala, a ni ne predstavlja nam financijsku opasnost, kao u Meksiku, gdje se agave uzgajaju za proizvodnju tekile. Ipak, agave su prepoznatljive ukrasne biljke Sredozemlja, a zbog klimatskih promjena štetočine bi se, ako ne reagiramo mogle “udomaćiti” i poharati našu populaciju.
O ovom su mudro šutjeli tijekom blagdana: Velikom broju Hrvata uskoro stižu veći računi
‘Po Europi se širi od 2000.’
“Agavina pipa zapravo je izvršila ‘tihu invaziju‘ na Europu i bilo je samo pitanje vremena kada će se pojaviti u Hrvatskoj. Porijeklom je iz Meksika, a po Europi se širi od 2000. godine i do sada je zabilježena u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj i Grčkoj. Napada ponajprije agave, no može se hraniti i na jukama. Tijekom 2024. godine, agavina pipa pronađena je u Jelsi na otoku Hvaru, Palmižani i gradu Visu na istoimenom otoku.
Šteta koju uzrokuje agavina pipa uglavnom se očituje kroz oštećenje tkiva biljke, što može dovesti do propadanja agava. Budući da agave rastu sporo, svaki gubitak može biti vidljiv dugi niz godina.
Prije kupnje, treba provjeriti kupljene ili uvezene agave kako bi se izbjeglo unošenje štetnika. Ako se uoče simptomi, potrebno je ukloniti i uništiti zaražene dijelove biljke kako bi se spriječilo širenje”, napisali su iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
