Trebaju li strani radnici znati hrvatski jezik i treba li to biti uvjet za zapošljavanje pitali smo političke stranke, Domovinski pokret, Možemo, SDP te Dom i nacionalno okupljanje. Hrvatska mora imati jasnu i strogu kontrolu nad dolaskom stranih radnika jer bez toga riskiramo sigurnost, pad cijene rada i gubitak identiteta, kažu u Domovinskom pokretu. Izmjenama i dopunama Zakona o strancima standarde se već podiglo na višu razinu, a u sljedećem zakonodavnom razdoblju slijede nove izmjene koje će dodatno osigurati bolju integraciju. Da Domovinski pokret ozbiljno razmišlja o ovoj problematici pokazali smo i kampanjom ‘Želiš raditi u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik’ i prijavom Kauflanda zbog plakata na stranim jezicima koji krše Zakon o hrvatskom jeziku“, rekli su nam u DP-u.
Učenje hrvatskog jezika tek je jedna dimenzija integracije stranih radnika, smatraju u SDP-u. Jasno je da bez poznavanja jezika integracija nije moguća, ali uvođenje formalne obveze pohađanja tečaja ne jamči da će radnici doista svladati osnove hrvatskog jezika, niti da će to automatski dovesti do njihove integracije. Iako dobro poznavanje jezika pomaže, integracija se ne može postići samo tečajevima. Ključno je stvoriti atmosferu prihvaćanja, poticati neformalne kontakte s domaćima te omogućiti učenje o jeziku, društvu i kulturi kroz svakodnevni život i običaje.
„Pritom je važno i omogućiti stranim radnicima primjerene radne uvjete i plaću, osigurati im da u našoj zemlji što prije počnu živjeti kao drugi ljudi njihove životne dobi. To bi, dakle, bili preduvjeti za punu integraciju stranih radnika. Zato je važno raditi na “razbijanju” kolektivnog smještaja koji vodi getoizaciji i smanjivanju kontakata s domicilnim stanovništvom, a valja početi razgovarati i o pravilima spajanja obitelji, jer tek kada stranci u našoj zemlji počnu živjeti uobičajenim obiteljskim životom, moguće je uspostaviti uobičajen način života, ponašanja i socijalizacije. Sa svime time dolazi i usvajanje hrvatskog jezika i načina života, a ako govorimo o financiranju besplatnih tečajeva hrvatskog jezika za strane radnike, u SDP-u smatramo da bi, ako se već neka takva obveza propisuje, u tim troškovima morali sudjelovati i poslodavci“, poručuju iz SDP-a.
Ne postoje politike imigracije niti politike integracije
U stranci Dom i nacionalno okupljanje smatraju da Hrvatska treba zakonom strože regulirati dolazak i zapošljavanje stranih radnika. Kako kažu Hrvatska mora imati jasne, stroge i provedive zakone kada je riječ o dolasku i zapošljavanju stranih radnika. Uvođenje reda u ovom području nije samo pitanje gospodarstva nego i nacionalne sigurnosti, kulturnog identiteta i očuvanja jezika. „Danas vidimo da se radnici često uvoze bez ikakve kontrole, a pritom se zanemaruju i domaći radnici, posebno oni koji su iseljeni i koje bi trebalo poticati na povratak. Regulacija stranih radnika mora biti uravnotežena. Hrvatska može primiti onoliko radne snage koliko joj je potrebno, ali pod uvjetima koji neće ugroziti našu kulturu i društvenu koheziju“, kažu u stranci Dom i nacionalno okupljanje.
Zakonski okvir postoji, ali problem je u provedbi, smatraju u DOMINO-u. Brojni propisi ostaju „mrtvo slovo na papiru“ jer ih institucije ne kontroliraju dovoljno dosljedno. To stvara sivu zonu u kojoj se gubi nadzor nad brojem i statusom stranih radnika. Umjesto da se stalno donose novi zakoni, nužno je osigurati da se postojeći primjenjuju i da postoji jasna odgovornost za kršenje pravila. Ako institucije ne provode nadzor, svaka regulacija ostaje besmislena.
Zbog izostanka politika koje bi poboljšale kvalitetu života, Hrvatska se već niz godina susreće s odlaskom građana u potrazi za boljim plaćama, a posljedično s time i s manjkom radne snage te velikim brojem dolazaka stranih radnika. Država je pritom propustila djelovati na vrijeme, čime je dopustila da strani radnici postanu jeftina radna snaga, a propustila je zaštititi domaćeg radnika. Šteta što vladajući ne govore o stranom špekulativnom kapitalu na hrvatskom tržištu nekretnina i kako se njega može ograničiti, jer je to jedan od glavnih razloga zašto radnici ne mogu živjeti od svoga rada, kažu nam u stranci Možemo. „Na razini Republike Hrvatske ne postoje politike imigracije niti politike integracije za strane radnike i njihove obitelji u naše društvo. Strani radnici često rade u lošijim uvjetima a njihov se rad nerijetko i zloupotrebljava, rade za niže plaće od domaćih radnika, smješteni su u lošim uvjetima, a odnos prema njima često podsjeća na robovlasnički“, pojašnjavaju iz stranke Možemo.
Stižu zakonske promjene: Stranim radnicima u Hrvatskoj se više neće gledati ‘kroz prste’
Učenje osnova hrvatskog jezika minimalni uvjet
U stranci Dom i nacionalno okupljanje smatraju da masovni dolazak stranih radnika može dovesti do degradacije hrvatskog jezika, što je već vidljivo. „U sektorima poput turizma, ugostiteljstva i trgovine, hrvatski građani se sve češće susreću sa situacijom da ih u vlastitoj zemlji ne razumije onaj tko ih uslužuje. To nije prihvatljivo. Hrvatski jezik je temelj našeg identiteta i ne smije postati sporedan u javnom prostoru. Ako se ne postave jasna pravila, riskiramo da se u svakodnevnom životu hrvatski gura u drugi plan, a to dugoročno vodi degradaciji jezika i kulture“, poručuju iz DOMINO-a.
Osim toga smatraju da treba postojati obveza da strani radnici u određenom roku nauče barem osnovni hrvatski jezik. Uvođenje obveze učenja barem osnovnog hrvatskog jezika treba biti minimalni uvjet za sve strane radnike.
To je nužno radi njihove sigurnosti na radu, kvalitetne komunikacije i integracije u društvo, smatraju u toj stranci. Učenje jezika pokazuje i poštovanje prema zemlji u kojoj radnici borave. Oni koji žele živjeti i raditi u Hrvatskoj moraju biti spremni prihvatiti osnovne vrijednosti i jezik zajednice kojoj žele pripadati.
Treba osigurati dostojanstvene i jednake uvjeta rada
Iako je izmjenama i dopuna Zakona o strancima u ožujku ove godine donekle reguliran sustav zapošljavanja, i dalje svjedočimo zlouporabi i poslodavcima koji smještaju svoje radnike u loše stambene uvjete. Nažalost, kažu u Možemo, MUP još uvijek nije uskladio Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj s izmjenama Zakona o strancima, zbog čega još uvijek nije moguć ni državni nadzor smještaja stranih radnika u Hrvatskoj.
„Nužno je prije svega da u Hrvatskoj osiguramo dostojanstvene i jednake uvjeta rada i socijalne zaštite za sve radnice i radnike, neovisno o tome odakle dolaze, jer samo tako je moguće osigurati da cijena rada ne pada nego raste, za domaće i strane radnike. Također, važno je jačati gransko kolektivno pregovaranje, jer Hrvatska izvan javnog sektora ima samo tri sklopljena granska kolektivna ugovora. Nužan je i puno bolji nadzor nad njihovom primjenom tamo gdje postoje. Hrvatska u sektorima graditeljstva, ugostiteljstva i trgovine, tri grane koje imaju velik broj stranih radnika i proširene kolektivne ugovore koji se odnose na sve radnike u tom sektoru, ne nadzire poštuju li se kolektivni ugovori“, smatraju u stranci Možemo.
„Morat ćemo prihvatiti i da će novi strani stanovnici donijeti neke svoje običaje i načine života koje neće napustiti niti mi to od njih možemo tražiti. No, na to možemo gledati i kao na obogaćivanje hrvatskog društva. U SDP-u pritom ne okrećemo glavu od činjenice da je potrebno i jasno definirati granice ponašanja koje nisu prihvatljive. Ne treba imati zabludu da će se svi stranci htjeti integrirati i prilagoditi našem društvu. I zato je važno da se sada, dok smo još u početku ovih procesa, dogovorimo što kao društvo u tom smislu nećemo tolerirati, odnosno gdje povlačimo granice nakon kojih oni koji ih prijeđu moraju napustiti zemlju“, jasni su u SDP-u.
Purgeri o temi koju ‘razumiju samo Zagrepčani’: ‘Možeš probat objasnit, ali oni to ne mogu shvatiti’
Grad Zagreb je korak ispred države
Što se tiče integracije, država mora razviti odgovarajuće integracijske politike za bržu integraciju migranata. To se prije svega odnosi na besplatne tečajeve hrvatskog jezika, na dostupnost socijalnih usluga, a izuzetno važno je i sprječavanje getoizacije stranih radnika. Također, važno je da je integracija stranih radnika dvosmjeran proces, u kojeg aktivno trebaju biti uključeni i poslodavci.
„Treba reći da je Grad Zagreb prvi grad u Hrvatskoj koji je u sklopu svog proračuna stranim radnicima osigurao financiranje tečaja učenja hrvatskog jezika, koji je jedan od prvih koraka za integraciju u društvo. Također, u Zagrebu je krajem rujna prošle godine otvoren prvi centar za informiranje stranaca u RH, što je jedna od mjera iz Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova za 2023. i 2024. godinu i jedan od velikih iskoraka Grada Zagreba koji strancima želi olakšati integraciju u gradsku svakodnevicu.
U Centru se mogu dobiti informacije iz područja socijalne i zdravstvene zaštite, informacije o upisu u vrtić, osnovne i srednje škole, o mogućnostima dobivanja stipendija za učenike i studente s odobrenom međunarodnom i privremenom zaštitom, opće pravne informacije, informacije o reguliranju građanska stanja (sklapanje braka, registracije životnog partnerstva, prijava rođenja i sl.), informacije o upisu na tečajeve hrvatskog jezika i informacije o održavanju ostalih integracijskih aktivnosti (razne edukacije i radionice)“, pojašnjavaju iz stranke Možemo.
Građani moraju na engleskom tražiti kruh
„Jezični tečajevi i integracijski programi nužni su ako želimo da strani radnici budu uključeni u društvo, a ne izolirani u paralelnim zajednicama. Time se čuva i hrvatski jezik i kultura. Integracija nije samo formalnost nego proces kroz koji strani radnici uče kako funkcionira naše društvo, koje su vrijednosti važne i na koji način se može živjeti u zajedništvu. Ako toga nema, riskiramo zatvorene skupine koje žive izvan hrvatskog kulturnog i jezičnog kruga. Broj stranih radnika može se prilagoditi potrebama tržišta, ali bez kontrole i jasne strategije dolazi do stihije. Hrvatska mora znati točno koliko stranih radnika treba, u kojim sektorima, pod kojim uvjetima i s kakvom integracijom. Trenutno toga nema. Imamo nekontrolirani priljev, a s druge strane i nedovoljnu brigu za vlastite građane koji su iseljeni i koje bi trebalo vratiti“, kažu u stranci DOMINO.
Stajalište Domovinskog pokreta je da strani radnici moraju u razumnom roku steći barem osnovnu razinu poznavanja hrvatskog jezika i kulture, što je osobito važno u uslužnim djelatnostima. „Građani se već svakodnevno nalaze u situacijama da moraju naručivati kavu ili kruh na engleskom jeziku u vlastitoj zemlji. To nije tehničko pitanje, nego pitanje društvene kohezije i nacionalne sigurnosti. Hrvatska ne smije ponoviti greške zapadnih zemalja i dopustiti stvaranje paralelnih zatvorenih jezičnih zajednica. Hrvatski jezik, kultura i narod moraju ostati u središtu života i rada u Republici Hrvatskoj“, kažu u DP-u.
Teza da će strani radnici ugroziti našu kulturu je pogrešna i služi širenju straha. Kultura se ne može nametnuti ni oduzeti, dolazak stranaca može nam čak pomoći da jasnije sagledamo vlastite vrijednosti i odlučimo što želimo čuvati, a što možemo naučiti od drugih, smatraju u SDP-u.
Objavljena nova prosječna plaća u Hrvatskoj: Poznato u kojoj branši se najviše zarađuje
Grad Zagreb je uveo mjere za integraciju stranih radnika
„U svim ovim pitanjima SDP je čvrsto protiv površnih rješenja, kao i protiv desničarskih manipulacija simbolima i identitetima te njihovog širenja straha od stranaca. Isto tako smo i protiv HDZ-ovog guranja Hrvatske u rizike koji dolaze uslijed slabog upravljanja integracijom stranaca, a sve zbog pogodovanja interesima poslodavaca. Umjesto da smo nedostatak radne snage iskoristili za unapređenje plaća i radnih uvjeta naših radnika, otvaranjem tržišta rada za strance omogućili smo poslodavcima da i dalje održavaju loše radne uvjete i niske plaće u brojnim djelatnostima. Izgubljena je jedna važna prilika da se životni standard hrvatskih radnika znatno unaprijedi, a da se struktura hrvatskog gospodarstva poboljša. Umjesto takve vizionarske politike koja bi podigla plaće i poboljšala gospodarstvo, Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom Andreja Plenkovića svjesno je odabrala podilaženje kratkoročnim interesima poslodavaca na štetu radnika i društva“, zaključuju u SDP-u.
Zapošljavanje stranih radnika može dugoročno utjecati na identitet i društvenu koheziju u Hrvatskoj, ako se dopusti stihijski priljev bez integracije i bez znanja jezika. U tom slučaju postoji realna opasnost od stvaranja paralelnih zajednica koje žive odvojeno od hrvatskog društva, kažu u stranci Dom i nacionalno okupljanje. To dugoročno ugrožava identitet i društvenu koheziju. Ali, ako se postave jasna pravila, uvede obveza učenja jezika i ako poslodavci preuzmu odgovornost, zapošljavanje stranih radnika može biti kontrolirano i ne mora predstavljati prijetnju. Hrvatska mora biti otvorena onima koji žele raditi i poštovati naš jezik i kulturu, ali nikada na štetu hrvatskog identiteta.
„Što se tiče takozvane ‘degradacije’ ili ‘zaštite hrvatskog jezika’, to je sintagma koju nameće ksenofobna desnica. Hrvatski jezik imamo stoljećima, od čega točno ga treba zaštititi? Domovinski pokret je kao partner u Vladi RH imao priliku omogućiti obvezne besplatne tečajeve za strane radnike, no propustio je to napraviti. Grad Zagreb je s druge strane poduzeo brojne mjere za integraciju stranih radnika što je bitno za socijalnu koheziju društva“, poručuju iz Možemo.
