Početkom siječnja 2025. godine, područje Los Angelesa pogodili su razorni požari koji su izazvali golemu materijalnu štetu i gubitke ljudskih života. Najveći među njima bili su požari u Pacific Palisadesu i Eaton Canyonu, u kojima je ukupno živote izgubilo 29 osoba. Zbog požara je evakuirano oko 200 tisuća ljudi, a materijalna šteta procijenjena je na više od 20 milijardi dolara.
Mnogi stručnjaci su upozorili da su nastanak ovakvih razornih požara pospješile klimatske promjene, a s tim stavom slaže se i novinar John Vaillant, autor knjige „Vatreno vrijeme: Nastanak zvijeri“. U svom djelu Vaillant opisuje požar u Fort McMurrayju u Kanadi 2016. godine i posljedice koje je imao na stanovništvo. Njegova knjiga bila je finalist za Pulitzerovu nagradu i Nacionalnu književnu nagradu. Kroz svoja djela, Vaillant jasno govori o tome zašto su ovi „požari 21. stoljeća“ toliko drugačiji od onih s kojima je odrastao.
Vaillant postulira da je čovječanstvo, okrutnim mijenjanjem prirode, povećalo šanse za izbijanje i širenje požara jer atmosfera zadržava više topline na nižim visinama. Vaillant u knjizi objašnjava pojam „homo flagrans“ (gorući čovjek), za koji smatra da bolje opisuje ljude u 21. stoljeću od pojma homo sapiens, jer su skloni ekstremima i jer je vatra njihova „supermoć“.
I Hrvatskoj prijeti opasnost: ‘Slijepi putnik’ koji nam stiže predstavlja veliku prijetnju
Gori šuma
Vaillant u knjizi koristi zanimljive usporedbe i dramatične metafore da bi ukazao na nešto na što klimatolozi i drugi stručnjaci već dugo ukazuju, a to je da posljedice globalnog zatopljenja sežu dalje nego što se obično prikazuje. Frekventnost požara nije se povećala samo u Kaliforniji. Naime, prošle godine smo imali i tešku sezonu požara u Dalmaciji. Najopasniji požari izbili su krajem srpnja i početkom kolovoza na nekoliko lokacija, među kojima se ističu Skradin, Tučepi, Podgora i Vrsin.
U požaru koji je započeo u Tučepima izgorjelo je oko 800 hektara šume, maslinika i vinograda, uključujući 130 hektara unutar Parka prirode Biokovo. Iako požari nisu dosegli razinu destruktivnosti užasa u L.A.-u, svakako treba upozoriti na to da je Dalmacija podložna požarima.
O toj temi razgovarao sam s prof. dr. dc. Ivanom Herceg Bulić, redovitom profesoricom na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF) i voditeljicom smjera Geofizika – meteorologija na doktorskom studiju fizike te s doktorandicom na tom studiju Dianom Škurić Kuraži, djelatnicom Ericssonove Jedinice za istraživanje.
Rizična Dalmacija
Sugovornice su potvrdile da je Dalmacija, što se tiče požara, rizičnija od ostatka Hrvatske, ali da i u kontinentalnoj Hrvatskoj postoje ugrožena područja. Objašnjavaju da bi procjena rizika trebala uključivati što više varijabli koje opisuju stanje atmosfere i tla, zbog čega se najčešće primjenjuje kanadska metoda.
„Primjenom te kanadske metode posljednjih desetak godina u Hrvatskoj detektirali smo najugroženija mjesta u Hrvatskoj te procijenili razdoblje unutar godine s povećanim rizikom od požara. Dalmacija se pokazala, očekivano, rizičnijom od ostatka Hrvatske, ali sve više se ističu i dijelovi kontinentalne Hrvatske, pogotovo na istoku Hrvatske. S obzirom na to da procjena uzima u obzir temperaturu zraka i količinu oborine, ne iznenađuje da je u Dalmaciji povećan rizik od požara“, navode znanstvenice.
Naime, prema Köppenovoj klasifikaciji klime, u Dalmaciji prevladava klima masline (Csa) čija je karakteristika suho razdoblje u toplom dijelu godine. Ako se pri procjeni uzme u obzir i brzina vjetra, a Dalmacija je poznata po vjetrovitom vremenu, koje podržava razvoj šumskih požara, procijenjeni rizik je i veći.
Opasnost prijeti posvuda: Ove biljke i životinje ne bi smjele biti u Hrvatskoj
Unaprijediti metode
Smatraju da je za minimiziranje štete od požara ključno razviti što bolje metode uočavanja rizika. “S obzirom na klimatske promjene koje se manifestiraju kroz sve veće temperaturne ekstreme, dulja sušna razdoblja i toplinske valove, nužno je unaprijediti metode za procjenu rizika od požara kako bi se što vjerodostojnije i na vrijeme uočila rizična područja. Uz nove tehnologije te detaljnije podatke motrenja atmosfere i tla, sve više su nam dostupna i daljinska mjerenja u što spadaju i satelitska mjerenja.
Vjerujemo da interdisciplinarnim pristupom primjene znanja iz područja meteorologije, stečenog na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i informacijskih tehnologija kojima se bavimo u Ericsson Nikoli Tesli, možemo značajno doprinijeti u borbi s ovim problemom”, navodi Diana Škurić Kuraži.
Analizom satelitskih snimki vidljivo je da je požar u Los Angelesu imao više žarišta koja su se zatim međudjelovanjem konfiguracije terena te smjera i brzine vjetra pretvorili u jedan katastrofalan požar koji više nije bio samo šumski požar, nego i požar u urbanom području. Iz medija je također dostupna informacija da su se na tom području, povijesno gledano, već događali takvi požari s opožarenim površinama od 9000 hektara, ali i ljudskim žrtvama do 29 osoba. Sugovornice navode da je značajno to što je ovaj golemi požar nastao izvan sezone požara. “Takvi vremenski uvjeti posljedica su rekordno visokih ljetnih temperatura, nedostatka oborine gdje je između listopada i siječnja palo tek 4 % prosječne količine oborine na tom prostoru uz tipičan vjetar Santa Ana koji se najčešće javlja ujesen i zimi, a koji donosi suhi pustinjski zrak iz unutrašnjosti Kalifornije i jugozapada prema obali”, navode sugovornice.
Velike razlike
Opožarena površina koja je stradala u siječanjskom požaru u Los Angelesu procjenjuje se na 23.000 hektara tj. 230 km2 što bi u Hrvatskoj bio ekvivalent veličine površine koja odgovara površini između otoka Korčule (276 km2) i Mljeta (212 km2). Kod nas su zabilježene opožarene površine manje, većinom ispod 30 ha, ali načini gašenja iz tla i zraka se razlikuju.
„Ono što znamo iz domaćih medija i osobnih iskustava jest da se kod nas požari gase kanaderima koji u priobalju požare gase morskom vodom, dok je u SAD-u to drugačije određeno zbog toga što slana voda nagriza protupožarne zrakoplove, pumpe, crijeva i ostalu opremu te zbog toga što kasnije ta sol koja ostaje nakon isparavanja vode šteti biljkama i mijenja kemijski sastav tla pa se stoga koristi samo u slučajevima krajnje nužde. Oni požare gase posebnom smjesom koja usporava širenje požara i po potrebi uključuju dodatne manje avione za usmjeravanje većih s ciljem što preciznijeg ispuštanja vodene mase za gašenje”, pojašnjavaju.
Dodatna razlika je i u tipu vatrogasnih zajednica. „Naime, kod njih postoje vatrogasci slični našima, ali i dodatni visoko trenirani hotshot vatrogasci koji požare mogu gasiti kopanjem i uklanjanjem gorivog materijala te paljenjem protuvatre. U spomen na jedan takav američki požar koji se dogodio u Arizoni, u kojem je poginulo 19 od 20 vatrogasaca, snimljen je i film pod nazivom ‘Only the Brave’ (Samo hrabri). Valja naglasiti da Hrvatska posjeduje iznimne stručnjake i požrtvovne dobrovoljce koji djeluju u sklopu Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske gorske službe spašavanja te Hrvatske vojske i druge koji aktivno sudjeluju u prevenciji i gašenju šumskih požara. Neupitne su njihove zasluge u borbi s požarima, a podrška su i našim znanstvenim istraživanjima i razvoju metodologije za određivanje rizika od požara pružanjem neprocjenjivo vrijednih informacija s terena”, priča sugovornica.
Nove opasne životinje pristižu i u Hrvatsku: ‘Priroda je objavila rat ljudima’
Fleksibilna procjena
Znanstvenice objašnjavaju da se naginju fleksibilnoj procjeni požarne sezone, koja se od godine do godine često razlikuje u početku i duljini trajanja, ali i prostornom obuhvatu. Takva procjena uvažavala bi stanje tla i atmosfere iz prethodnih godina, ali i ono trenutačno koje je bitno određeno sezonom koja je prethodila promatranom razdoblju. Nisu htjele izdvojiti neki grad u Hrvatskoj koji je pod najvećim rizikom, ali kad je riječ o regijama, Dalmacija je svakako najugroženija. Istaknule su i povezanost klimatskih promjena i češćih požara.
„Klimatske promjene očituju se prvenstveno u temperaturi zraka i količini oborine, a koje onda posljedično utječu i na šumske požare. Klimatske projekcije pokazuju da možemo očekivati daljnji trend porasta temperature i dulja sušna razdoblja, iz čega možemo zaključiti da će posljedično rasti i rizik od šumskih požara. Nažalost, ni Hrvatska nije pošteđena pa se klimatske promjene i s njima povezane posljedice očituju i kod nas”, upozoravaju.
„Posljedice tih promjena je već osjetio svaki hrvatski poljoprivrednik ili vrtlar koji se morao prilagoditi sadnjom novih poljoprivrednih kultura, navodnjavanjem, mijenjanjem termina sjetve, berbe ili uvođenjem zaštitnih mreža od tuče. S obzirom na neželjene posljedice klimatskih promjena, nužno je ojačati otpornost na njih. S obzirom na to da se očekuje veća učestalost šumskih požara kao jedne od posljedica globalnog zatopljenja, nužno je razviti što bolje metode zaštite, a to svakako uključuje razvoj znanstveno utemeljene metodologije za procjenu rizika od požara koja bi nam omogućila pravodobno djelovanje s ciljem sprječavanja nastanka ili širenja požara“, zaključuju sugovornice.
22 dana dulje
Prema znanstvenim predviđanjima, globalna prosječna temperatura već je porasla za približno 1,3 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Ako se trenutni trendovi emisije stakleničkih plinova nastave, očekuje se da će globalna temperatura porasti za 3,1 °C do kraja stoljeća, što je znatno iznad cilja postavljenog Pariškim sporazumom od 1,5 °C. Profesorica Herceg Bulić i doktorandica Škurić Kuraži objasnile su što bi to značilo za Hrvatsku.
„Prema analizi kolega meteorologa iz raznih dijelova Europe, u znanstvenim časopisima je objavljeno da se npr. prema kanadskoj metodi određivanja požarnog indeksa očekuju njegove ekstremne vrijednosti, a to znači veći rizik od nastajanja i teže gašenje. Analize se također odnose i na promjenu duljine požarne sezone što posljedično znači dulje razdoblje stanja pripravnosti.
Na području Hrvatske, u razdoblju 2036. – 2065. godine se očekuje produljenje požarne sezone za 4-8 dana u većini zemlje, uz porast za 8-16 dana na području Dalmacije, Istre i istočnog dijela kontinentalne Hrvatske.
I Hrvatskoj prijeti velika opasnost: Zmije i gmazovi su samo ‘vrh sante leda’
Povećanje rizika
Do kraja stoljeća, za razdoblje 2070. – 2099., očekuje se produljenje požarne sezone gotovo svugdje za 8-12 dana, a na području Dalmacije i Istre za čak 16-22 dana. Ovo su rezultati temeljeni na rezultatima klimatskih modela unutar projekta CMIP6 (šesta faza Projekta međusobne usporedbe spojenih modela), a koje omogućava Copernicus služba za klimatske promjene.
Klimatske simulacije tih modela uz uvažavanje umjerenog klimatskog scenarija (umjereni scenarij zajedničke socioekonomske putanje (SSP2-4.5)) prognoziraju prosječni godišnji porast temperature u Europi od 2 °C za razdoblje 2036. – 2065. te 3 °C za naredno razdoblje do kraja stoljeća“, detaljno objašnjavaju.
„Prema takvim projekcijama, u Hrvatskoj možemo očekivati povećanje rizika od šumskih požara i sve duže požarne sezone. Produljeno razdoblje rizika od požara pak može zahtijevati povećanje ljudskih snaga, opreme, ali i sveobuhvatnije automatizirano praćenje stanja i kontinuiranu procjenu rizika s pomoću novih tehnologija“, zaključuje Diana Škurić Kuraži.
