Kad razmišljamo o onečišćenju okoliša uglavnom nam na pamet padne smog i težak zrak ili smrad koji se širi s odlagališta otpada. Međutim, zagađenje dolazi u više oblika, a jedan takav je i svjetlosno onečišćenje, koje može biti i izravno opasno za ljudske živote.
Riječ je o snažnoj i štetnoj rasvjeti na cestama, a u Zagrebu se ističu i svijetleći LED ekrani koji odvlače pažnju vozača. Na ovaj problem upozorava Udruga za zaštitu noćnog neba, koja se bavi poticanjem lokalnih vlasti na uvođenje mjera i regulaciju rasvjete.
Ovom problematikom bavi se i Udruga Naše nebo, koju su osnovali članovi više astronomskih udruga. “Od 1. travnja 2019. na snazi je novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, koji je početkom 2023. napokon u potpunoj primjeni”, rekao je tajnik udruge Hini Dorian Božičević.
‘Ozbiljne posljedice po okoliš, ljude, životinje i klimu’
Za inspekcijski nadzor zadužena su komunalna redarstva, koja, kako smatraju iz Udruge, nisu dovoljno stručna, a i nemaju dovoljan broj inspektora. “Neadekvatna ili pretjerana uporaba umjetnog svjetla, poznata kao svjetlosno onečišćenje, stvara ozbiljne posljedice po okoliš, ljude, divlje životinje i klimu. Sva umjetna rasvjeta tijekom noći, pa tako i LED, pridonosi povećanju svjetlosnog onečišćenja”, upozorava Božičević.
U Hrvatskoj se autoceste, ceste izvan naselja, šetnice i biciklističke staze praktički redovno osvjetljavaju, dok je to u drugim europskim državama, poput Njemačke i Austrije rijetkost. Prema istraživanjima, Zagreb ima tri put veće svjetlosno onečišćenje od Beča.
“Odvojak Jastrebarsko, posljednji koji je dobio rasvjetu, ima ukupno dvije prometne nesreće godišnje tijekom noći – što znači da ne postoji sigurnosni razlog za njezino postavljanje. Naprotiv, sigurnost se ugrožava jer automobili velikom brzinom iz mraka ulijeću u snažno osvijetljeno područje, pa vozači budu zaslijepljeni prilikom ponovnog izlaska u mrak”, upozorava dopredsjednik udruge Naše nebo Boris Štromar.
Zagrepčani digli buku oko kvalitete zraka u gradu: ‘Još koju godinu pa ću dobiti rak pluća’
Više stvari nije po zakonu
Iz Udruge smatraju da je rasvjetnoj industriji jedini cilj što veća i što brža zarada koju ostvaruju na račun okoliša i ljudskog zdravlja. “Kad bi Grad Zagreb koristio ekološke principe projektiranja javne rasvjete, uštede s prelaskom na LED javnu rasvjetu trebale bi biti 90 posto ili čak i više”, tvrdi Štromar i dodaje kako to vrijedi i za mnoge druge gradove “koje je rasvjetna industrija izmanipulirala da potpišu štetne, višestruko pretjerane projekte prije nego li su u sklopu zakona stupili na snagu svi pravilnici”.
Dok bi LED javna rasvjeta bila štedljiva, veliki svijetleći LED ekrani koji služe za reklamne svrhe mogu pridonijeti prometnim nesrećama. Njihovo postavljanje 2020. godine je zabranjeno na prometnih križanjima, no neki su postavljeni i nakon te odluke.
Štromar navodi da svjetlina ekrana često premašuje zakonski dozvoljene granice, zbog čega smatra da bi te ekrane odmah trebalo isključiti iz upotrebe. Dodatno, izražava sumnju u pogodovanje oglašivačima, tvrdeći da im se omogućuje nezakonita zarada na štetu sigurnosti građana.
Zabranjeno je postavljanje reklamnih ploča gdje smanjuju vidljivost
Iz Grada Zagreba za Hinu odgovaraju da se reklamni panoi postavljaju na temelju rješenja gradskih ureda, uz poštovanje odluka o komunalnom redu, te da zahtjevi moraju uključivati potrebnu dokumentaciju i odobrenja nadležnih tijela.
“I prijašnji propisi, kao i važeća odluka o komunalnom redu, sadrže norme kojima se propisuju udaljenosti od zone raskrižja, kojih se potrebno pridržavati. U rješenjima kojima se odobrava postavljanje osvijetljenih reklamnih panoa, nalaže se vlasniku da se pridržava odredbi o zonama rasvjetljavanja, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima”, rekli su iz Grada Zagreba.
“Zakon zabranjuje rasvjetljavanja oglasnih ploča svjetlosnim tokom koji izlazi iz njezinih gabarita, zabranjuje postavljanje oglasnih ploča tako da zaklanjaju ili smanjuju vidljivost prometnih znakova ili zasljepljuju sudionike u prometu ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa. Također je zabranjeno postavljanje osvijetljenih oglasnih ploča u zaštićenim područjima”, navodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
