Mnogima omraženi, pelud je neizostavan dio procesa oprašivanja. Javlja se u proljeće i nerijetko je nošen vjetrom, pa se čini kao da je posvuda, dok alergičari kišu na svaki povjetarac. Čak i oni koji ne pate od alergija, zbog količine peluda od drveća mogu imati simptome poput hunjavice i suzenja očiju.
Kako se pelud širi i zašto se čini da ga ima sve više, za The Conversation je pojasnila stručnjakinja Christine Cairns Fortuin, biologinja za oprašivanje. Dva su načina na koja drveće širi pelud. Prvi je taj da životinja, poput pčele ili leptira, prenosi pelud na drugu biljku iste vrste. U tom su slučaju drveća u cvatu, imaju cvjetove i sladak miris, ali i nektar, kako bi se “reklamirali” životinjama, a i dali im koristi od oprašivanja.
Druga je opcija, iako jednostavnija, mnogo manje precizna. Vjetar, koji je bio izvorni oprašivač, pojašnjava Fortuin, a za uspješno oprašivanje pottrebne su mu samo obilne količine laganog peluda malog promjera. Međutim, on nije učinkovit. Vjerojatnost da jedno zrno peluda sleti na pravo mjesto, tučak ili ovulu druge biljke iste vrste, beskonačno je mala.
Zagreb prekrila nova pošast: ‘Sve me svrbi, ne mogu otvoriti prozor’
Krivac za alergije
Stoga, drveće koje se oprašuje vjetrom neučinkovitost mora kompenzirati proizvodnjom obilnih količina peludi, a pelud mora biti dovoljno lagana da se može nositi vjetrom.
Za osobe koje pate od alergija to može značiti zrak ispunjen mikroskopskim peludnim zrncima koja mogu ući u oči, grlo i pluća, provući se kroz mrežice na prozorima i uvjeriti vaš imunološki sustav da ste udahnuli opasnog uljeza. Biljke koje se oprašuju pomoću životinja proizvode teži, ljepljiviji pelud, koji se priljepi za tijelo kukca. Tako je glavni krivac za proljetne alergije zapravo vjetar.
Biljke započinju oslobađanje peludi na temelju nekoliko čimbenika, uključujući temperaturne i svjetlosne znakove. Mnoge vrste drveća umjerene klime reagiraju na znakove koji signaliziraju početak proljeća, uključujući toplije temperature. Studije su otkrile da su se sezone peludi intenzivirale u posljednja tri desetljeća kako se klima zagrijavala. Jedna studija koja je ispitala 60 lokacija diljem Sjeverne Amerike otkrila je da su se sezone peludi produžile u prosjeku za 20 dana od 1990. do 2018., a koncentracije peludi porasle su za 21 %.
Savršena peludna oluja
To nije sve. Povećanje razine ugljikovog dioksida također može potaknuti povećanje količine proizvedene peludi drveća. S obzirom na to da je vjetar vektor peludi u zraku, vjetrovitiji uvjeti također mogu pogoršati alergije. Pelud ostaje u zraku dulje tijekom vjetrovitih dana i putuje dalje.
Također, povećana aktivnost oluja može činiti više od pukog prenošenja peludi. Oluje također mogu razbiti peludna zrnca, stvarajući manje čestice koje mogu prodrijeti dublje u pluća. Mnoge osobe koje pate od alergija mogu primijetiti pogoršanje alergija tijekom oluja.
Vrhunac proljetne sezone vjetrova i oluja obično odgovara vremenu oslobađanja peludi drveća koja naš svijet prekriva žutom bojom. Učinci klimatskih promjena, uključujući dulje sezone peludi i više oslobođene peludi, te odgovarajuće promjene u vjetrovitim danima i jačini oluja, pomažu u stvaranju savršene peludne oluje.
Snimili ih u ‘akciji’ na Medvednici: Malena stvorenja zbog kojih cvjeta život
