Putnici koji sve češće osjećaju neugodne potrese tijekom leta nisu u krivu – turbulencije doista postaju učestalije i snažnije. Stručnjaci upozoravaju da je to izravan rezultat klimatskih promjena, koje mijenjaju atmosferske uvjete u višim slojevima zraka.
Iako su smrtni slučajevi uzrokovani turbulencijama i dalje vrlo rijetki – procjenjuje se da su zabilježena tek četiri od 1981. godine – broj ozlijeđenih putnika raste. U Sjedinjenim Američkim Državama od 2009. godine registrirano je 207 težih slučajeva ozljeda povezanih s jakim turbulencijama.
Prema riječima profesora Paula Williamsa, atmosferskog znanstvenika sa Sveučilišta u Readingu, očekuje se da će se broj ozbiljnih turbulencija u idućim desetljećima udvostručiti, pa čak i utrostručiti.
„Za svakih deset minuta jakih turbulencija danas, uskoro bismo mogli imati dvadeset ili trideset minuta takvih uvjeta u zraku“, upozorava Williams.
Ptičje kućice, solarna rasvjeta i kišni vrtovi: Ovako sada izgledaju zagrebačka dvorišta
Turbulencije u brojkama
Procjene govore da se godišnje dogodi oko 5.000 incidenata jakih ili vrlo jakih turbulencija, u ukupno više od 35 milijuna letova diljem svijeta. Prema izvješću Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva, gotovo 40 % svih težih ozljeda putnika tijekom 2023. godine bile su upravo posljedica turbulencija.
Najugroženiji zračni koridori su oni iznad sjevernog Atlantika – između Velike Britanije i SAD-a, Kanade i Kariba – gdje je u posljednjih 40 godina zabilježen porast jakih turbulencija od čak 55 %. No, sve je više upozorenja i iz drugih regija: Istočne Azije, Sjeverne Afrike, Sjevernog Pacifika, Bliskog istoka i Sjeverne Amerike.
Jake turbulencije definiraju se kao iznenadni vertikalni pokreti zrakoplova koji stvaraju silu veću od 1,5 g – dovoljno snažnu da putnike bez zategnutog pojasa izbace iz sjedala. Osim sigurnosnih prijetnji, za aviokompanije to predstavlja i financijski izazov. Procjenjuje se da bi troškovi održavanja, kompenzacija, kašnjenja i preusmjeravanja mogli iznositi od 180.000 do 1,5 milijuna funti godišnje po prijevozniku.
Tri vrste turbulencija i nova prijetnja
Postoje tri glavne vrste turbulencija: konvektivna (povezana s olujnim oblacima), orografska (iznad planinskih područja) i tzv. turbulencija u vedrom nebu (Clear Air Turbulence – CAT), koja je najopasnija jer se pojavljuje bez vizualnih naznaka.
Upravo turbulencija u vedrom nebu bilježi najveći porast, a uzrokovana je promjenama oko mlazne struje – snažnog vjetra na visini na kojoj lete komercijalni zrakoplovi. Klimatske promjene povećavaju temperaturnu razliku između sjevera i juga, što pojačava snagu mlazne struje i povećava rizik od nevidljivih zračnih lomova.
Toplija atmosfera, zbog sposobnosti zadržavanja veće količine vlage, pogoduje razvoju intenzivnijih grmljavinskih oluja. To su najopasnija područja za let, osobito unutar kumulonimbusa – oblaka s jakim vertikalnim strujanjima.
Tijekom leta iznad južnog Mjanmara 2024. godine, putnički avion doživio je 19 sekundi ekstremne turbulencije, pri čemu je u samo pet sekundi pao 178 stopa visine. Uzrok? Nagli razvoj konvektivne aktivnosti unutar oblaka.
Studije također upozoravaju da se s porastom globalne temperature od 1 °C povećava i broj udara munje – za čak 12 %. Kapetan Nathan Davies, iskusni pilot, potvrđuje da sve češće susreće olujne ćelije širine i do 128 kilometara, što je nekoć bilo iznimno rijetko.
Slikali Vukovarsku nakon mimohoda: Mnogi su strahovali da će se upravo to dogoditi
Jesu li zrakoplovi dovoljno sigurni?
Unatoč izazovima, sigurnost zrakoplova nije dovedena u pitanje. Bivši pilot Chris Keane navodi kako su moderna krila nevjerojatno fleksibilna.
„Kod Boeinga 747 krila se mogu saviti i do 25 stupnjeva prije pucanja – što je situacija koja se ne bi dogodila ni pri najjačim turbulencijama u stvarnosti“, tvrdi Keane.
Ipak, sve više putnika izražava nelagodu i strah. Prema istraživanju agencije YouGov, više od 20 % odraslih Britanaca boji se letenja – a porast turbulencija taj će broj vjerojatno dodatno povećati.
