Lokalni izbori oblikuju budućnost našeg grada – od komunalnih usluga, prometa i zelenih površina do ključnih odluka o razvoju Zagreba. Kako bismo vam olakšali snalaženje među kandidatima, programima i političkim opcijama, pripremili smo Vodič kroz lokalne izbore u Zagrebu. U ovom serijalu članaka analiziramo najvažnije teme, kandidate, liste i ključna pitanja koja će utjecati na život u Zagrebu. Bez obzira na to hoćete li glasati prvi put ili želite bolje razumjeti političku scenu glavnog grada, ovdje ćete pronaći relevantne informacije koje će vam pomoći u donošenju odluke. Pratite nas kako biste bili informirani i spremni za dan izbora!
Od osamostaljenja Hrvatske Zagreb zauzima posebno mjesto u političkom, društvenom i ekonomskom životu države. Kao glavni grad, on nije samo središte državne uprave i institucija, već i mjesto gdje se često prelamaju nacionalne političke tenzije i gdje se isprobavaju modeli upravljanja koji kasnije mogu imati odjek i na nacionalnoj razini. Upravljanje Zagrebom ima veliku važnost, utječe na život gotovo milijun građana metropole, ali i simbolizira sposobnost političkih stranaka i pojedinaca u upravljaju ključnim urbanim sustavom Hrvatske.
Tijekom posljednjih tridesetak godina, Zagreb je doživio brojne političke promjene, infrastrukturne transformacije, kao i izazove koji proizlaze iz korupcije, klijentelizma, prenapregnutih financija i lošeg urbanističkog planiranja. Gradonačelnici koji su se izmjenjivali na čelu Zagreba dolazili su iz različitih političkih opcija, od HDZ-a u 90-ima, preko SDP-a, pa sve do Milana Bandića i danas Možemo.
Promjene na čelu grada često su bile ogledalo šireg društvenog raspoloženja, a izbor gradonačelnika znao je ponekad predstavljati smjer kojim se kreće i nacionalna politika. Iako se gradonačelnik nije od početka birao direktno već u Gradskoj skupštini, bio je važna karika u upravljanju glavnim gradom.
Prvi gradonačelnik nakon osamostaljenja bio je Boris Buzančić
Prvi gradonačelnik Zagreba u razdoblju nakon uvođenja višestranačja, konkretno od 1990. do 1993. bio je Boris Buzančić, član Hrvatske demokratske zajednice. Njegov mandat obilježen je tranzicijom iz socijalističkog sustava i početkom Domovinskog rata.
Nakon Buzančića dužnost gradonačelnika preuzeo je 1993. godine Branko Mikša, također iz HDZ-a. Njegov mandat poklopio se s ratnim godinama i izazovima obnove grada i trajao je do 1995. godine.
Sljedećih nekoliko godina, točnije do 2000. grad je vodila Marina Matulović-Dropulić. Tijekom njezina mandata došlo je do tzv. “Zagrebačke krize”, političkog sukoba između gradske vlasti i predsjednika Franje Tuđmana, koji je odbijao potvrditi oporbene kandidate za gradonačelnika. Nakon političkih previranja, Matulović-Dropulić ponovno je izabrana za gradonačelnicu 1997. godine.
Nakon lokalnih izbora 2000. godine, Milan Bandić iz Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) postao je gradonačelnik Zagreba. Njegov prvi mandat prekinut je 2002. godine zbog incidenta u kojem je pokušao podmititi prometnog policajca nakon što je zaustavljen zbog vožnje pod utjecajem alkohola.
Vladavina Milana Bandića
Nakon Bandićeve ostavke, njegova zamjenica Vlasta Pavić iz SDP-a preuzela je dužnost gradonačelnice koja je trajala do 2005. Tijekom njezina mandata nastavljen je razvoj grada, a SDP je zadržao većinu u Gradskoj skupštini.
Milan Bandić vratio se na mjesto gradonačelnika 2005. godine i ostao na toj poziciji do svoje smrti 2021. godine. Iako je u početku je bio član SDP-a, 2009. godine je napustio stranku nakon kandidature na predsjedničkim izborima i nastavio karijeru kao nezavisni kandidat. Kasnije je osnovao vlastitu stranku, Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, pod čijim je okriljem osvojio više mandata u Gradskoj skupštini. Njegov dugogodišnji mandat obilježen je brojnim infrastrukturnim projektima, ali i kritikama zbog netransparentnosti i klijentelizma.
Dva tjedna do izbora, a neki već slave: Evo koji su si ljudi osigurali fotelju
Nakon Bandićeve smrti, dužnost vršiteljice gradonačelnika preuzela je njegova zamjenica Jelena Pavičić Vukičević. Na lokalnim izborima u svibnju 2021. godine, Tomislav Tomašević iz platforme Možemo! izabran je za gradonačelnika Zagreba. Njegova administracija fokusirala se na transparentnost, financijsku stabilizaciju i reformu upravljanja gradom. U prvoj godini mandata, gradska uprava uspjela je smanjiti deficit i poboljšati kreditni rejting grada, uz uvođenje transparentnijih procedura u zapošljavanju i javnim nabavama.
