Ljeto je u punom zamahu, toplinski valovi postali su nam svakodnevica pa nam prijete i brojne opasnosti za zdravlje. Posebno su u ovim vrućim ljetnim danima ugrožene određene skupine ljudi koje bi trebale više pripaziti na načine zaštite od vrućina. Najugroženije su skupine starije osobe, dojenčad i mala djeca, osobe s kroničnim bolestima, ljudi koji uzimaju određene lijekove, osobe koje rade ili borave na otvorenom, beskućnici i socijalno ugroženi, pretili ljudi te trudnice.
Starije osobe (osobito iznad 65 godina) imaju smanjenu sposobnost regulacije tjelesne temperature, često boluju od kroničnih bolesti poput srčanih ili bubrežnih oboljenja, te mogu slabije osjećati žeđ, što povećava rizik od dehidracije. Dojenčad i mala djeca još nemaju potpuno razvijen sustav za termoregulaciju, a zbog manjeg volumena tijela i većeg udjela vode u organizmu brže gube tekućinu i brže se pregrijavaju. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, kao što su bolesti srca, pluća, bubrega ili dijabetes, posebno su ranjive jer visoke temperature mogu pogoršati njihovo zdravstveno stanje ili smanjiti učinkovitost terapije.
Ljudi koji uzimaju određene lijekove, primjerice diuretike, beta-blokatore, antihipertenzive ili antipsihotike, izloženi su riziku jer ti lijekovi mogu utjecati na sposobnost tijela da se rashladi ili mogu povećati gubitak tekućine. Fizički radnici, poljoprivrednici, građevinari i svi koji rade na otvorenom, često su izravno izloženi suncu i naporu, često bez mogućnosti odmora u hladu i bez dovoljne hidracije. Beskućnici i osobe koje žive u siromaštvu posebno su ranjivi jer nemaju pristup klimatiziranim prostorima, svježoj vodi ili sigurnom skloništu. Pretili ljudi teže reguliraju tjelesnu temperaturu jer višak masnog tkiva smanjuje učinkovitost hlađenja tijela. Trudnice su dodatno opterećene zbog povećanog metabolizma i osjetljivosti na promjene temperature, a dehidracija ili pregrijavanje mogu negativno utjecati i na zdravlje fetusa. Sve ove skupine zahtijevaju dodatnu pažnju i zaštitu tijekom toplinskih valova kako bi se smanjio rizik od zdravstvenih komplikacija ili smrtnog ishoda.
Toplinski val na vrhuncu: Temperature do 38 °C, no uskoro slijedi drastična promjena
Važne preporuke
Postoji niz preporuka za lakši život ljeti uz toplinske udare koje ističe Državni hidrometeorološki zavod, a jedna od njih je svakako da rashladite svoj dom. Nastojte rashladiti prostor u kojem živite i mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću, što je posebno važno za djecu ili starije od 60 godina, kao i za one s kroničnim zdravstvenim problemima. Također, koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža.
Smanjite količinu vrućeg zraka u stanu ili kući, a to možete uspješno postići zatvaranjem prozora i roleta danju, naročito onih koje su okrenute prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je moguće više električnih uređaja. Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce, a kada uključite uređaj za rashlađivanje, zatvorite vrata i prozore da ne biste trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori također mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Jedna od preporuka koju itekako treba slijediti jest da se klonite vrućine.
Sklonite se u najhladniju prostoriju svojeg doma, posebno noću. Ako stan ili kuću ne možete držati hladnima, provedite dva do tri sata dnevno u bilo kakvom hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati. Uvijek potražite sjenu, ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu te redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci i za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom. Prilagodite svoje izlaganje sunčevu UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Pomoć drugima
Jedno od najpoznatijih pravila za zaštitu od sunca jest izbjegavanje boravka na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a to se najviše odnosi na djecu, trudnice, starije osobe, srčane bolesnike te one oboljele od šećerne bolesti. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi, a druga je mogućnost zamatanje u hladne mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge itd. Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako biste izbjegli akumulaciju topline. Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo. Jedite češće male obroke te izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama. I ono što je izuzetno važno naglasiti – držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku) te tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ova vruća ljetna razdoblja svojevrsne su izvanredne okolnosti tijekom kojih moramo biti posebno obazrivi i paziti na svoje najmilije. Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti. Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jedanput dnevno, a ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu. Položite tečaj prve pomoći kako biste naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati, naglašavaju stručnjaci DHMZ-a.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše, odnosno ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju – što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi traju dulje od jednog sata, potražite medicinsku pomoć. Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe dulje traju.
Poznata meteorologinja zabrinula objavom: Ovog nije bilo u Zagrebu više od 20 godina
Mjere opreza
Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve ili su bez svijesti, odmah zovite Hitnu pomoć. Dok čekate na hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što je stavljanje hladnih obloga na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i prskanje kože vodom temperature 25 – 30 °C. Mjerite temperaturu tijela i hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol, a osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj. Iz DHMZ-a podsjećaju na važne brojeve putem kojih možete potražiti pomoć, a to su Hitna pomoć – 194 te Centar 112 koji djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.
Zaštita kućnih ljubimaca od toplinskog udara tijekom ljetnih mjeseci iznimno je važna jer životinje ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu jednako učinkovito kao ljudi. Vrućina im može ozbiljno naštetiti, a simptomi toplinskog udara mogu se razviti vrlo brzo i imati kobne posljedice. Zbog toga je ključno na vrijeme poduzeti sve mjere opreza kako bi naši četveronožni prijatelji ostali sigurni i zdravi. Jedno je od osnovnih pravila da se kućni ljubimci nikada ne ostavljaju u automobilu, čak ni na nekoliko minuta i čak ni kada je prozor odškrinut.
Unutrašnjost vozila može se zagrijati za više od 20 stupnjeva u vrlo kratkom vremenu, što može biti smrtonosno za životinju. Također, treba im stalno osiguravati svježu i hladnu vodu, redovito je mijenjati i postaviti više posuda na mjestima gdje borave, bilo u kući ili na otvorenom. Ako ljubimac boravi vani, mora imati pristup hladu i zaklonu od izravnog sunca. Najbolje bi bilo da se može skloniti ispod drveća, tende ili da ima kućicu smještenu u sjenovitom dijelu dvorišta. Šetnje i fizičke aktivnosti s ljubimcima treba planirati u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, kada temperature nisu previsoke.
Kućni ljubimci
Hodanje po vrućem asfaltu može izazvati opekline na šapama pa je dobro pravilo da, ako je vama prevruće da biste hodali bosi, isto vrijedi i za psa. Tijekom vrućina ne treba forsirati igru, trčanje ili druge naporne aktivnosti. Posebno oprezan treba biti s pasminama koje imaju spljoštenu njušku, poput mopsa ili francuskih buldoga, jer one teže dišu i osjetljivije su na toplinu.
Ljubimcima možete pomoći da se rashlade stavljanjem mokrih ručnika na trbuh ili šape, ponudom plitkog bazenčića ili korištenjem raspršivača s vodom. Mačkama treba omogućiti boravak u hladnim prostorijama, jer često same traže pločice ili hladne kutke. Važno je znati da prekratko šišanje kućnih ljubimaca također može biti štetno. Dlaka im ne služi samo za grijanje zimi nego i za zaštitu od sunčevih zraka ljeti. Brijanjem “do kože” mogu izgubiti prirodnu zaštitu i izložiti se opeklinama te još težem podnošenju topline.
Znakovi koji mogu upućivati na toplinski udar kod pasa ili mačaka uključuju teško i ubrzano disanje, slabost, nesiguran hod, povišenu temperaturu, povraćanje, proljev, promjene boje desni (tamne ili izrazito blijede), pa čak i gubitak svijesti. Ako primijetite takve simptome, odmah premjestite životinju u hlad, počnite je rashlađivati postupno (ali ne ledom!), ponudite joj vodu i što prije potražite veterinarsku pomoć. Briga za kućne ljubimce tijekom ljeta traži dodatnu pažnju, ali se višestruko isplati jer pomaže očuvati njihovo zdravlje i sigurnost.
Zagrepčanka progovorila o velikom problemu na Jarunskom jezeru: ‘Proširila se fama tko tamo dolazi’
Najtoplije ljeto ikad
Ljeto 2025. godine već pokazuje da će biti jedno od najtoplijih u posljednjem desetljeću, a meteorolozi najavljuju daljnji porast temperatura, produljene sušne periode i češće pojave toplinskih valova. Prema dugoročnim prognozama europskih i domaćih meteoroloških službi, Hrvatska, ali i velik dio južne i srednje Europe, nalazit će se pod utjecajem snažnih anticiklona koje će u srpnju i kolovozu donijeti stabilno, suho i vrlo toplo vrijeme. Prema analizama Europskog centra za srednjoročnu prognozu (ECMWF) i DHMZ-a, očekuje se da će temperature biti iznad prosjeka, a oborina ispod višegodišnjeg prosjeka. To znači da građane očekuju dugotrajna razdoblja bez kiše, uz vruće dane i tople noći koje će otežavati svakodnevicu, posebice u gradovima. Prvi toplinski val već je stigao krajem lipnja, a vrhunac se očekuje u srpnju, kada bi temperature mogle premašivati i 37 °C, uz minimalne noćne temperature iznad 23 °C – što je dovoljno za izdavanje crvenih upozorenja.
Zbog takvih vremenskih uvjeta, zdravstvene institucije već upozoravaju na povećani rizik za osjetljive skupine – djecu, starije osobe, trudnice i kronične bolesnike. Savjetuje se izbjegavanje izlazaka u najtoplijem dijelu dana, korištenje klima-uređaja i rashladnih prostora, unos dovoljno tekućine te nošenje lagane, svijetle odjeće. Građanima se također preporučuje da prate upozorenja meteorologa i civilne zaštite, osobito u slučajevima najavljenih grmljavinskih nevremena koja se, unatoč sušnom razdoblju, povremeno mogu pojaviti u obliku kraćih, ali intenzivnih pljuskova.
Na obali se očekuje uobičajena sezonska gužva, ali i povećana potražnja za rashladnim sustavima i klimatiziranim smještajem, dok se na kontinentu bilježe prvi pokazatelji sušnog stresa u poljoprivredi. Stručnjaci napominju da bi, ako se trendovi nastave, moglo doći do problema s opskrbom vodom u pojedinim regijama, osobito ako ljeto potraje i u rujnu, što nije isključeno. Iako su sunce i more sinonimi za odmor, ovakva klima sve više podsjeća na potrebu da se ozbiljno shvati utjecaj klimatskih promjena koje ovakva ljeta čine sve češćima. Prevencija, informiranost i zajednička briga ključ su očuvanja zdravlja i sigurnosti u nadolazećim tjednima.
