Dok nekoliko međunarodnih meteoroloških instituta upozorava na rekordno hladnu zimu, klimatolozi dižu uzbunu zbog nepopravljivih posljedica globalnog zatopljenja. Prema novom izvješću Ujedinjenih naroda, do kraja stoljeća temperature će narasti za čak 3,1 stupanj Celzija od predindustrijskih temperatura.
Prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine države su se dogovorile pokušati održati zatopljenje na maksimalno 1,5 stupanj do kraja stoljeća. Riječ je o pravno obvezujućem ugovoru koji su potpisale čak 196 zemlje, no čini se da je već u prvoj petini stoljeća pao u vodu.
Trenutne razine zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem iznose oko 1,3 °C iznad predindustrijskih temperatura, što znači da bismo mogli doseći 1,5 °C za manje od desetljeća, prema godišnjem Emisijskom izvješću UN-a, koje naglašava razliku između obveza zemalja i potrebnih smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se spriječio klimatski kolaps.
View this post on Instagram
Emisije stakleničkih plinova ne prestaju rasti
“Balansiramo na klimatskoj ivici,” rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u govoru nakon objave izvješća 24. listopada. “Ovo izvješće pokazuje da su godišnje emisije stakleničkih plinova na povijesnom maksimumu, s povećanjem od 1,3 % prošle godine. Trebaju pasti za 9 % svake godine do 2030. kako bismo ograničili globalno zagrijavanje na 1,5 °C i izbjegli najgore od klimatskih promjena”, upozorio je.
Prema izvješću globalne emisije stakleničkih plinova ne prestaju rastu, a prošle godine bile su 1,3 posto veće od 2022. godine. Ova stopa rasta premašuje one prije pandemije COVID-19 između 2010. i 2019., kada je rast prosječno iznosio 0,8 % godišnje. Novi skok emisija odražava povratak na pretpandemijske razine aktivnosti u industrijskom i transportnom sektoru.
Nade za zadržavanje cilja od 1,5 °C ovise o tome da zemlje kolektivno smanje godišnje emisije stakleničkih plinova za 42 % do 2030. godine, a zatim za 57 % do 2035., navodi se u izvješću. Međutim, trenutna obećanja nisu dovoljno drastična da ublaže najgore učinke klimatskih promjena, piše Live Science.
Ovo je gorući problem ne samo za Hrvatsku: ‘Najveću odgovornost ima upravo sama industrija’
Ljudi diljem svijeta plačaju strašnu cijenu
“Postoji izravna veza između povećanja emisija i sve učestalijih i intenzivnijih klimatskih katastrofa,” upozorio je Guterres. “Ljudi diljem svijeta plaćaju strašnu cijenu”, dramatično je istaknuo.
Od 11. do 22. studenog u Azerbajdžanu se održava godišnji klimatski samit Ujedinjenih naroda koji okuplja svjetske čelnike. Na samitu bi trebalo doći do dogovora oko novih klimatskih ciljeva.
“Ako pogledamo napredak prema ciljevima za 2030. godinu, posebno zemalja članica G20, nisu mnogo napredovali prema svojim trenutnim klimatskim ciljevima” istaknula je Anne Olhoff, glavna klimatska savjetnica Programa UN-a za okoliš (UNEP) i glavna znanstvena urednica novog izvješća za Reuters.
‘Svaki izbjegnuti djelić stupnja znači’
Guterres je istaknuo da je za ostvarenje potrebnih ciljeva potrebna veća ambicija i uzajamna podrška, a tek ćemo vidjeti hoće li to države imati.
Inger Andersen, zamjenica glavnog tajnika UN-a i izvršna direktorica UNEP-a, pozvala je zemlje da samit iskoriste kao inspiraciju za velike promjene. “Svaki izbjegnuti djelić stupnja znači mnogo,” rekla je Andersen za Reuters.
