Znate li što je Dan ekološkog duga? A kada se obilježava? Vjerojatno ne. Datum se pomiče ovisno o našem ponašanju. Naime, ove godine Dan ekološkog duga obilježava se 1. kolovoza. Prema podacima Global Footprint Networka to znači da smo iskoristili sve prirodne resurse koje naš planet može obnoviti za ovu godinu. Ove godine smo se pomaknuli za samo jedan dan unaprijed, a jednom malom promjenom ponašanja Dan ekološkog duga smo mogli pomaknuti i dan unatrag.
Ovogodišnje pomicanje Dana ekološkog duga unaprijed uzrokovano je blagim smanjenjem emisija ugljičnog dioksida, koje je nadoknađeno nižom razinom apsorpcije ugljičnog dioksida u oceanima.
Ako pogledamo zemlje naše regije datumi su slični prošlogodišnjima. Hrvatska je u dug ove godine ušla dan ranije – 28. svibnja. Slovenija je ušla 25. travnja, Bosna i Hercegovina u dug je ušla 9. svibnja, a Srbija 23. svibnja, Crna Gora 30. svibnja i Sjeverna Makedonija 14. srpnja, dok Albanija u dug ulazi 23. rujna.
Sve počinje od pojedinca
Dan ekološkog duga je izuzetno važan, kaže Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u WWF Adriji. „On označava onaj dan kada je ljudska potrošnja prirodnih resursa premašila ono što Zemlja uspijeva obnoviti u jednoj godini. To znači da od sutra živimo na dug“, pojašnjava Boić Petrač.
Što možemo mi učiniti kao pojedinci ili država? „Možemo napraviti isto što i u svijetu. To možemo razdijeliti na tri razine, prva je ona najvažnija, a to je da bi vlade trebale prihvatiti i provoditi novu uredbu o obnovi prirode čime bismo do 2030. godine trebali osigurati 30 posto zaštićenog kopna i mora.
Druga je razina ta da bi tvrtke trebale odgovorno poslovati, tu smo slabi svi na svijetu. Tvrtke bi trebale davati prirodi, ne oduzimati ili u najmanju ruku vraćati oduzeto. Tu dobro dođe ESG kao nova obveza koje tvrtke imaju, samo to moraju implementirati na pravi način, a ne u smislu click the box, napravili smo traženo i to je to“, pojašnjava naša sugovornica.
Posljednja razina smo mi, pojedinci koji možemo promijeniti svoj način života, način poslovanja i nekim malim aktivnostima doći do malo održivijeg i boljeg života, kaže Boić Petrač. „Primjerice, birati održive proizvode koje nosimo, koristimo u našem kućanstvu pa do održivih proizvoda iz ribarstva, općenito hrane od lokalnih proizvođača. Kada bismo hranu kupovali isključivo od lokalnih proizvođača taj bismo dan pomaknuli za dva dana unazad“, savjetuje naša sugovornica.
Sutrašnji je dan upozorenje svim ljudima: Ova slika samo je jedan od zlokobnih znakova
U 50 godina izgubili smo 2/3 divljeg svijeta
Hrana nam pokazuje koliko se CO2 troši, ako kupite mango, avokado, banane sve to do nas dolazi zrakoplovom ili nekim drugim prijevozom. Naravno, to nije isto kao da kupite od svog lokalnog OPG-a u mjestu do svog ili čak u svom mjestu, kaže direktorica komunikacija u WWF Adriji.
Sve više osjećamo posljedice našeg postupanja prema Zemlji. „Referirat ću se na Izvještaj o stanju planeta koji WWF objavljuje svake dvije godine, posljednji podaci koje imamo su iz 2022. jer ćemo tek ove godine u listopadu objaviti novo izdanje. Podaci govore da su se populacije divljih vrsta smanjile za 69 posto u odnosu na 1970. godinu.
U 50 godina mi smo izgubili 2/3 divljeg svijeta i to nam govori kako smo svojim načinom života, poslovanja uspjeli uništiti ovaj planet koji je jedini dom svih nas na svijetu. Kada mi netko kaže: što mene briga što u Amazoni sijeku drveće ili što požari haraju Australijom, sve nas je to briga jer sve šume zajedno apsorbiraju CO2 iz cijeloga svijeta i itekako smo ovisni o tome. Kao što smo ovisni o otapanju leda, bez obzira na to što nije u našem vrtu, svejedno to ima utjecaj na cijeli svijet i stanje planeta“, kaže naša sugovornica.
Znanstvenici imaju novi plan za zaštitu prirode: ‘Dovoljno bi bilo očuvati samo 1,2 posto površine’
Što Zagrepčani mogu početi raditi od danas kako bi pomogli planetu? „Od danas možete parkirati svoj automobil i putovati javnim prijevozom ili biciklom. Možete ne okretati očima na pomisao o recikliranju i praviti se da ono ne postoji, jer sve navodno završava u istom košu, nego reciklirati, ako ništa drugo dijete odgojite da zna da to treba raditi.
Možete birati koje proizvode kupujete u trgovini i koliko svoj hladnjak punite tim proizvodima, jer često bacamo hranu, a bacanje hrane je treća najveća pošast na svijetu nakon klimatskih promjena i problema s plastikom. Ima dosta stvari koje možemo napraviti i pozivam sve na našu web stranicu www.wwfadria.org i da tu pronađu savjete kako i što možemo napraviti da bismo živjeli bolje“, rekla nam je Petra Boić Petrač.
