Desetog listopada obilježava se “dan biljnoga mesa“. Cilj obilježavanja ovog datuma je dizanje svijesti o prednostima biljnog mesa, koje je, kako ističu udruge za zaštitu životinja, bolje za ljudsko zdravlje, životinje, ali i planet.
Iako su mnogi skeptični prema biljnom mesu, kako navode Prijatelji životinja, ono može biti raznih okusa i puno je nutritivnih vrijednosti, a lakše ga je proizvesti te bi se prelaskom na prehranu biljnim mesom smanjile emisije stakleničkih plinova.
Kultivirano meso je meso istog sastava kao životinjsko, koje nastaje uzgojem životinjskih stanica u laboratoriju, a očekuje se da će uskoro biti široko dostupno na tržištu.
‘R(evolucija) mesa’
Prijatelji životinja pozivaju građane da prolistaju njihov besplatni vodič “(R)evolucija mesa“. Vodič je izvrstan izvor informacija za sve one koji se žele upoznati s raznim vrstama biljnoga mesa te saznati više o dostupnim biljnim proteinima te kultiviranom mesu koje se uskoro očekuje na tržištu. Donosi uputstva za kupnju, kuharske savjete i odlične recepte prigodne za obilježavanje Dana biljnoga mesa.
U proteklih 50 godina konzumacija mesa u svijetu se učetverostručila, a posljedice toga su drastične. Uzgoj životinja iziskuje goleme količine zemlje za uzgoj stočne hrane. Čak 80 % šuma na svijetu nemilosrdno se krči uništavajući sav život u njima.
To je uzrok i ogromnom trošenju prirodnih resursa i potrošnje pitke vode jer se čak 70 % uloženog baca. Uzgoj životinja utječe i na klimatske promjene, i to više od svog svjetskog prometa. Radi se o više od 90 milijardi uzgojenih životinja samo na farmama.
Isplativije i zdravije
“Kultivirano i biljno meso uzrokuje 96 % manje emisija stakleničkih plinova i zahtijeva 96 % manje resursa za proizvodnju iste količine mesa. Ulaganje u daljnji razvoj biljnog i kultiviranog mesa temeljenog na inovativnoj tehnologiji može istodobno okončati klaonice i spasiti nas od ekološke krize. Veliku ulogu u toj revoluciji može odigrati i svatko od nas birajući biljnu hranu i biljno meso”, naveli su Prijatelji životinja.
Područja šuma nemilosrdno se uništavaju: Istraživači uputili zabrinjavajući apel
Razna istraživanja pokazala su da je, kada se koristi umjesto prerađenog životinjskog mesa, biljno meso svakako zdravija opcija. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), objavila je još 2015. godine da su prerađevine crvenoga mesa, kao što su hrenovke, salame i šunka, a i crveno meso, kancerogeni, odnosno da mogu uzrokovati rak, osobito rak debeloga crijeva. Biljno meso zbog svojega je sastava u mnogočemu zdravije od životinjskog mesa – sadrži kvalitetne bjelančevine, puno je minerala i vitamina, a ne sadrži zasićene masne kiseline, kolesterol i nitrate.
Kuhanje s biljnim mesom može biti prilika za kreativniju i raznolikiju prehranu. Namijenjeno je svima, a Dan biljnoga mesa izvrsna je prilika za upoznavanje ponude, pronalazak najboljih opcija, ali i za isprobavanje recepata za ukusna jela poput biljnih kobasica i ćevapčića, sarme sa sejtanom, čobanca sa sojinim komadićima, pastirskog pirea, mesne štruce od slanutka i ostalih recepata iz vodiča “(R)evolucija mesa”, koji se nalaze na www.prijatelji-zivotinja.hr.
