Usporedimo li sustav gospodarenja otpadom u Beču i Zagrebu, razlike su očite i značajne. Beč raspolaže s četiri energane, koje su strateški raspoređene u središtu i na rubnim dijelovima grada, osiguravajući učinkovito zbrinjavanje otpada i istovremeno proizvodnju korisne energije. S druge strane, Zagreb se suočava s ozbiljnim infrastrukturnim nedostacima kada je riječ o gospodarenju otpadom.
Trenutno, glavni grad Hrvatske nema ni energanu, ni sortirnicu, ni kompostanu, niti Centar za gospodarenje otpadom. Jedino što postoji, kaže predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović, jest sustav kamiona koji prikupljaju otpad od građana, ali bez adekvatnog rješenja za njegovo daljnje zbrinjavanje, taj otpad završava na Jakuševcu, stvarajući ozbiljan ekološki problem.
Problem Jakuševca nije samo estetski ili prostorni – on je prije svega ekološka bomba koja iz godine u godinu sve više ugrožava zdravlje građana i kvalitetu zraka u gradu. Unatoč svemu, političke odluke i interesi često su usporavali ili potpuno onemogućavali realizaciju nužnih infrastrukturnih projekata.
Političko pitanje
Pitanje izgradnje energane i Centra za gospodarenje otpadom često je bilo predmet političkih manipulacija. „Političke stranke zastupljene u Skupštini koristili to pitanje da pobune građane na tom području gdje se nešto treba graditi kako bi za uzvrat dobili njihove glasove na sljedećim izborima. Iz godine u godinu, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus to se ponavljalo i na kraju je grad ostao bez ičega, a jeftini političari su neke male jeftine političke poene uspjeli utržiti. Sada smo rekli tome je dosta“, pojašnjava Klisović.
Međutim, sada je donesena odluka da se ovaj problem konačno riješi. Energana i Centar za gospodarenje otpadom bit će smješteni u Resniku, prema važećem prostornom planu, a njihova realizacija postavljena je kao prioritet. Novi sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu uključuje više komponenti: uvođenje plavih vrećica, postavljanje podzemnih spremnika, nabavu novih kamiona za Čistoću te intenzivniji odvoz otpada, kaže Klisović.
No, ključni korak je zatvaranje Jakuševca, što će biti moguće tek kada Centar za gospodarenje otpadom (CGO) postane funkcionalan. Prema planu, CGO će biti završen do 2028. godine i preuzet će sav zagrebački otpad. Nakon obrade u CGO-u, preostali otpad će se koristiti kao gorivo u energani, koja će proizvoditi toplinsku i električnu energiju.
Mnogi najveći zagađivači prekoračili rok UN-a za nove klimatske ciljeve, među njima i EU
Smanjenje negativnog utjecaja otpada na okoliš
Jedan od glavnih ciljeva ovog sustava je da otpad prestane biti problem i postane resurs. „Ideja je da se u energani proizvodi energija, prije svega toplinska, i kako tamo HEP ima vrlo blizu toplanu da se s HEP-om osmisli neka konekcija, veza između energane i HEP-a kako bi onda ta toplinska energija mogla direktno putem HEP-a distribuirati našim građanima.
I broj dva da se proizvodi električna energija koja će se također novim sustavima koje treba uspostaviti distribuirati građanima ili gradskim institucijama, vrtićima, školama, a domovima zdravlja, bolnicama, kazalištima… Sve su to gradske ustanove, institucije koje trebaju struju, trebaju toplu vodu pa će im se dostavljati kako bi i oni smanjili potrošnju, odnosno troškove koje plaćaju za energiju i imali dovoljno energije koja im treba.
Time nam otpad od beskorisnog smeća postaje korisno gorivo za energiju, ali dodatno nam postaje dio rješenja za dostizanje klimatskih ciljeva“, pojašnjava Klisović.
Novi sustav
Uvođenje energane u sustav gospodarenja otpadom također doprinosi ostvarivanju klimatskih ciljeva. Umjesto da Zagreb i dalje trpi štetne emisije zbog Jakuševca, novi sustav će omogućiti smanjenje negativnog utjecaja otpada na okoliš. Korištenjem najmodernijih tehnologija, emisije štetnih plinova bit će minimalizirane, a cilj je da na lokaciji energane bude postavljen uređaj za kontinuirano praćenje kvalitete zraka i emisija, s transparentnim rezultatima dostupnima građanima u realnom vremenu, kaže Klisović. Ovo je praksa u razvijenim europskim gradovima i osigurava visoku razinu povjerenja javnosti u sustav.
Jedan od najvećih izazova je povjerenje građana, koje je narušeno dugogodišnjim neispunjenim obećanjima i političkim igrama. Zato je ključno uključiti građane u proces donošenja odluka i omogućiti im pristup točnim informacijama. Zagreb mora riješiti svoje strateško pitanje gospodarenja otpadom kako bi osigurao zdraviji, čišći i održiviji grad za buduće generacije.
Implementacija CGO-a i energane nije samo nužnost, već i prilika za stvaranje modernog, pametnog grada koji koristi svoje resurse na najbolji mogući način. Vrijeme je da se donesu konkretne odluke i pokrenu stvarne promjene – jer odlaganje problema više nije opcija.
