Iako cijeli svijet bruji o ponovnom izboru Donalda Trumpa za američkog predsjednika i njegovim sljedećim potezima, u pozadini se odvija izrazito važan događaja koji je nažalost prošao relativno nezamijećen. Riječ je o velikoj UN-ovoj konferenciji o klimi COP 29, na kojoj će se definirati klimatski ciljevi za budućnost.
Konferencija je započela u ponedjeljak 11. studenog, a traje do 22. studenog. Ovaj put fokus konferencije je prikupljanje financija kojima bi se slabo razvijenim zemljama omogućila tranzicija na ekološki održivu ekonomiju.
Konferencija se održava u glavnom gradu Azerbajdžana, Bakuu, a na njoj Hrvatsku predstavljaju premijer Andrej Plenković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
‘Sredozemlje je jedno od najranjivijih područja’
Plenković je u srijedu sudjelovao i na sastanku “World Climate Action Summit”, a naglasio je važnost utjecaja klimatskih promjena na Hrvatsku, ali pogotovo Sredozemlje.
“Tijekom protekle godine, katastrofalne poplave u Španjolskoj i Bosni i Hercegovini, kao i u južnoj Hrvatskoj, pokazale su razorni utjecaj rastućih temperatura. Sredozemlje, jedno od najranjivijih područja, zahtijeva hitno djelovanje”, upozorio je premijer Plenković u svom govoru na konferenciji.
Podržao je uspostavu posebnog portfelja za Sredozemlje u nadolazećoj Europskoj komisiji, koju će voditi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica. Ova inicijativa ojačat će koordinaciju EU-a u regiji, posebno u rješavanju klimatskih promjena i njihovih posljedica.
Za dio Hrvatske upaljen crveni alarm, stiglo upozorenje: ‘Imamo sve manje vremena’
Ključni koraci koje Hrvatska poduzima
„Moramo djelovati sada kako bismo zaštitili naše ljude, gospodarstva i prirodna staništa. Hrvatska ostaje predana globalnoj viziji održive, otporne budućnosti“, naglasio je premijer.
Plenković je istaknuo ključne korake koje Hrvatska poduzima u ostvarivanju ciljeva energetske tranzicije i smanjenja emisija stakleničkih plinova, naglašavajući svoju predanost implementaciji Europskog zelenog plana i dekarbonizaciji energetskih, industrijskih i transportnih sektora.
Hrvatska je već usvojila nekoliko važnih strateških dokumenata, uključujući Strategiju energije do 2050. godine, Nacionalni plan za obnovljive izvore (NECP) i Strategiju vodika, a cilj je do 2028. godine povećati kapacitete obnovljivih izvora energije na najmanje 2500 MW.
Planirano ulaganje 1,4 milijarde eura
Ministar Šušnjar istaknuo je planirano ulaganje od 1,4 milijarde eura u sigurnost opskrbe energijom, zelenu tranziciju i dekarbonizaciju, uključujući modernizaciju elektroenergetske mreže, proširenje LNG terminala na Krku i razvoj geotermalne energije koja predstavlja velik potencijal za Hrvatsku. Također, naglasio je ulaganja u projekte vodika i energetsku učinkovitost, uz podršku Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Plana oporavka i otpornosti (RRF).
Na marginama konferencije, ministar Šušnjar sastao se s ministrom gospodarstva Azerbajdžana Mikayilom Jabbarovim. Razgovarali su o unaprjeđenjem gospodarske suradnje dvaju zemalja.
