Zmije su među najčešće pogrešno shvaćenim životinjama. Mnogima ulijevaju strah, ali u prirodi igraju nezamjenjivu i korisnu ulogu. Umjesto da ih ubijamo, trebalo bi ih razumjeti i cijeniti, jer upravo one pomažu u očuvanju ravnoteže u okolišu i čak štite ljudsko zdravlje i imovinu.
Jedna zmija godišnje može pojesti na desetke, pa čak i stotine miševa i štakora, koji prenose opasne bolesti i uništavaju usjeve. U seoskim domaćinstvima i na poljoprivrednim površinama, zmije su izuzetno korisne jer smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima protiv glodavaca.
Osim što kontroliraju brojnost štetnih vrsta, zmije su i plijen mnogim većim životinjama, pa time održavaju prirodnu ravnotežu. Njihov otrov koristi se i u medicinskim istraživanjima – od razvoja lijekova za povišeni krvni tlak do lijekova protiv ugriza.
Dječak hitno prebačen u KBC Zagreb: Šestogodišnjaka u dvorištu ugrizao poskok
Razvoj lijekova za hipertenziju
Zmije su u javnosti često povezane sa strahom i opasnošću, no znanstvenici su već desetljećima svjesni – u njihovom otrovu krije se golemi medicinski potencijal. Jedan od najznačajnijih primjera dolazi iz područja kardiologije: razvoj lijekova za visoki krvni tlak inspiriran je upravo zmijskim otrovom.
Još sredinom 20. stoljeća znanstvenici su proučavali otrov Bothrops jararaca, južnoameričke otrovnice poznate kao brazilska jararaka. U njezinom otrovu otkriveni su peptidi koji djeluju na angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE) – ključan regulator krvnog tlaka u ljudskom organizmu.
Ovi peptidi inhibiraju djelovanje ACE-a, čime sprječavaju stvaranje angiotenzina II, tvari koja inače sužava krvne žile i povisuje tlak. Rezultat je da krvne žile ostaju šire, tlak se snižava. Na temelju ovog otkrića razvijen je kaptopril (Captopril) – prvi lijek iz skupine tzv. ACE inhibitora, koji je 1981. postao dostupan pacijentima širom svijeta. Danas se rutinski koristi za snižavanje povišenog krvnog tlaka, liječenje srčanih bolesti, zaštitu bubrega kod osoba s dijabetesom. Iako se lijek proizvodi sintetski, njegov mehanizam djelovanja izravno je nadahnut prirodom – točnije, toksinom zmije.
Ovaj znanstveni uspjeh označio je prekretnicu u farmakologiji i otvorio vrata novim istraživanjima. Zmijski otrovi sada se ispituju kao mogući izvori lijekova za razna stanja – od zgrušavanja krvi i moždanog udara, do raka i neuroloških bolesti. Zmije tako postaju ne samo čuvari ekosustava, već i saveznici u spašavanju ljudskih života.
Inače, arterijska hipertenzija (visoki krvni tlak) je drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, a kod žena čak prvi. Prema podacima iz 2023. godine, od hipertenzivne bolesti umrlo je 4.891 osoba, što čini 9,5% svih smrtnih slučajeva . Kod žena, hipertenzija je vodeći uzrok smrti, odgovorna za 11,9% smrtnih slučajeva.
Najkorisnije zmije
Posebno su korisne neotrovne zmije poput bjelouške, šaranke ili crnokrpice, koje žive u blizini ljudi i hrane se glodavcima. Vodene zmije pomažu u regulaciji vodenih ekosustava hraneći se ribama i vodozemcima.
U Hrvatskoj su sve zmije zakonom zaštićene, a njihovo ubijanje je zabranjeno i kažnjivo. Osim toga, zmije ne napadaju ljude osim ako se ne osjećaju ugroženo, i u pravilu se povlače pri svakom susretu.
Ubijanjem zmija riskiramo prekomjerno razmnožavanje glodavaca i narušavanje prirodne ravnoteže. Važno je naglasiti i da pokušaj njihovog uklanjanja, posebno kod otrovnica, može dovesti do nepotrebnog rizika za čovjeka.
Slikao ‘bliski susret’ na popularnoj stazi do Sljemena: ‘Ja bih trčala glavom bez obzira’
Kako se zaštititi?
Kako biste se zaštitili od zmije, za boravak u prirodi preporučuje se nošenje dugih hlača i čizama, kretanje označenim stazama, izbjegavanje sjedenja u visokoj travi ili među kamenjem bez provjere.
U okućnicama je korisno redovito kositi travu, ukloniti hrpe drva, kamenja i starog otpada, gdje se zmije mogu skrivati. U slučaju susreta, zmiju je najbolje ne dirati i jednostavno se udaljiti.
Zmije nisu naši neprijatelji – one su tihi čuvari prirode i saveznici u borbi protiv štetnika. Umjesto da ih se bojimo, trebali bismo ih naučiti poštovati.
