Iz Europske komisije stižu loše vijesti za Vladu. Kako doznaje Jutarnji, dobili su odbijenicu za produženje roka za korištenje sredstava iz Fonda Solidarnosti. Dakle, dio od 5,1 milijardi kuna morat će se vraćati jer novce Vlada neće stići potrošiti.
U dopisu stoji da nema razmatranja za produljenje roka od 18 mjeseci za korištenje sredstava te da je krajnji rok za to 17. lipnja. Pored toga, od Hrvatske se očekuje da će do sredine siječnja poslati akcijski plan za korištenje sredstava. Ono što jest zabrinjavajuće jest činjenica da je od podnesenih zahtjeva od 313 milijuna kuna, do danas isplaćeno svega 119 milijuna kuna, što je tek 2,3 posto od ukupnih sredstava. Od Vlade se traži i da se pošalju detaljne informacije o korištenju sredstava iz Fonda. Od ukupno 545 zaprimljenih projekata, sklopljeno je 315 ugovora u vrijednosti od 8,4 milijarde kuna. Iako imamo više ugovorenih projekata nego što se može financirati iz Fonda, sredstva se ne isplaćuju, a to se jedino računa.
Iz Europske komisije podsjećaju da su sredstva Fonda solidarnosti namijenjena za hitne operacije nakon štete te da se za ostale projekte mogu koristiti sredstva iz drugih fondova. Od Vlade traže i da pošalju odluku o osnivanju posebnih odjela u okviru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koji su uspostavljeni isključivo za rad na Fondu. Podsjetimo, posebne službe unutar Ministarstva oformljene su u prosincu prošle godine, a od dobivanja sredstava je prošlo godinu dana.
Iz Vlade su se nadali produljenju te su na nedavno održanom radnom sastanku s Europskom komisijom otkrili da su razmotreni detalji provedbe projekata financiranih iz Fonda solidarnosti EU, “kao i da se posebno uzme u obzir specifičnost situacije Hrvatske s dva razorna potresa koji su se dogodili u roku od manje od godinu dana te problem progresivnih šteta”. Krajem 2021. godine, premijer Andrej Plenković izrazio je nadu da će Komisija uvažiti tu argumentaciju, no to se nije dogodilo.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek za Jutarnji je otkrila da će se zbog navedenog jedan dio obnove financirati iz Fonda, a zatim će se nastaviti kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
“Mi smo procijenili progresivnu štetu i ona je evidentna kod pojedinih zgrada što je značajno usporilo procese, negdje ih vratilo na početak. Kad smo trebali pokrenuti sve to, dogodio se potres na Banovini i onda su svi ti ljudi morali evaluirati novu katastrofu. To su sve objektivne poteškoće, a u projekte obnove kompleksnih zgrada ne možete krenuti bez elaborata”, objasnila je i dodala da ubrzavaju posao.
