Nedavno objavljeni podaci o inflaciji Državnog zavoda za statistiku (DZS) nisu nikoga iznenadili. Da je sve poskupjelo, vide sada i oni koji nikad prije nisu gledali cijene i nisu nikad kupovali na akciji.
Jedna moja inače dobrostojeća prijateljica, koja je i za posljednje krize 2010. samo išla po trgovini i u košaru stavljala što joj padne pod ruku bez previše gledanja koliko što košta, prije nekoliko tjedana mi je priznala kako je prestala bacati kataloge već temeljito prati cijene. Podatak je to koji zabrinjava. Ako bogati prate cijene, što je tek sa siromašnima, možemo se upitati.
Službeni podaci kažu kako su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u travnju u prosjeku bile više za 9,4 posto u odnosu na travanj prošle godine. Uz prijevoz, najviše su rasle cijene hrane i bezalkoholna pića, za 12,8 posto.
Iako je službena brojka ta, 12,8 posto, potrošačima se čini kako je puno veća. Po trgovinama se mogu vidjeti ljudi koji s uzdahom gledaju police i komentiraju koliko je sve poskupjelo u prošloj godini. Kako bismo vidjeli je li to stvarno tako, uzeli smo katalog jednog trgovačkog lanca s web stranice Katalozi.net od 13. svibnja prošle godine i usporedili cijene s onima koje se nalaze u njihovoj online trgovini.
Prvo dobre vijesti. Iako nam se to ponekad tako čini, nije baš sve poskupjelo. Kruška viljamovka je i prošle i ove godine bila 14,99 kuna. Isto tako i mrkva. Prošle godine smo je plaćali za 6,99 kuna po kilogramu, a toliko je plaćamo i danas. Pojeftinila je i vezica šparoga. Dok smo je prošle godine plaćali 29,99 kuna, danas je plaćamo pet kuna manje. I tu dobre vijesti staju. Jer sve ostale namirnice koje smo pratili su poskupjele, neke čak i više od 100 posto.
Popularni pileći batak sa zabatkom prošle godine smo plaćali 28,99 kuna po kilogramu, a danas ga plaćamo 34,99 kuna, što je poskupljenje više od 20 posto. Kada uz to dodamo i krumpir čija cijena je više od 100 posto skuplja u odnosu na prošlu godinu, dolazimo do toga da je nekoć jeftini obiteljski ručak sada postao znatno skuplji.
Zbog vremenskih nepogoda u Brazila cijena kave na svjetskom tržištu već duže vrijeme raste pa nije čudo ni što je otišla gore cijena kave. Popularna ciglica prošle godine u ovo vrijeme je koštala 19,99, a danas je 22,99 kuna. Možda se ne čini puno, ali riječ je o poskupljenju od 15 posto.
Poskupila je i salata kristal, s 4,99 na 5,99 kuna. Iako je riječ o znatnom poskupljenju, nije to ništa u usporedbi s limunom čija cijena je u godinu dana otišla 60 posto, sa 9,99 kuna prošle godine na 15,99 kuna ove. U stopu ga slijedi paprika babura, koja je s prošlogodišnjih 19,99 skočila na sadašnjih 29,99 kuna, što je poskupljenje od astronomskih 50 posto.
Ledo je prošle godine prodan Britancima, a oni su odmah digli cijene. Quattro sladoled je poskupio više od 15 posto, s 38.99 kuna prošlog svibnja na 44,99 kuna sada. Još je više poskupio smrznuti oslić od 500 grama, s 33,99 na 39,99 kuna, odnosno više od 17 posto.
Više plaćamo i ABC sir. Prošle godine cijena 100 grama bila je 5,99 kuna, danas 6,99 kuna. Argeta čajna pašteta prošle je godine bila 8,49 kuna, danas je 8,99 kuna, što je poskupljenje od nešto manje od šest posto.
Najviše zabrinjava poskupljenje cijena nekih osnovnih živežnih namirnica poput mlijeka i suncokretovog ulja. Litra mlijeka prošle godine je bila 6,99 kuna, danas je 8,49, što je poskupljenje više od 21 posto.
Rekorder je naravno suncokretovo ulje. Litru ulja prošle godine smo plaćali 7,99 kuna, danas ju plaćamo 16,99 kuna – što je povećanje od astronomskih 112 posto. I to smo uzeli kao primjer jedno od jeftinijih ulja na tržištu koje upravo zbog te činjenice nikada nećete naći na policama. Cijena drugih ulja je i dvije, tri kune skuplja od njega.
Iako ovo nije reprezentativno istraživanje, podaci zabrinjavaju. Od 14 namirnica, čak 10 je poskupjelo, od kojih mnoge više od 20 posto, a jedna čak više od 100 posto. Bez obzira na to što kažu podaci DZS-a, cijene nisu nikada bile više. A najviše zabrinjava činjenica što većina analitičara najavljuje kako će nastaviti rasti.
