UNIJE – POSEBAN OTOK U HRVATSKOJ! Život na njemu uskoro neće biti ni blizu sličan sadašnjem. Sve će se promijeniti!

Foto: Branko Nađ

Ljepote i problemi hrvatskih otoka dobro su nam poznati. Dok u njihovim ljepotama uživamo, s problemima se borimo, pokušavamo ih riješiti, no u mnogim slučajevima neuspješno.

Život na otoku je skup, često nema osnovnih uvjeta poput vode, kanalizacije, pa čak ni struje. Pritom mislimo na otoke koji su naseljeni, na kojima je život nekad bujao, no sada se sveo na nekoliko obitelji koje i dalje odolijevaju svim nevoljama otočnog života. Za jedan od takvih otoka postoji nada.

Unije, površinom najveći među otočjem koje okružuje Lošinj, postat će prvi hrvatski samoodrživi otok te pionir ovakvog načina ‘preživljavanja’ koji bi mogao biti i primjer za oživljavanje ostalih zapuštenih hrvatskih otočnih zajednica.

Riječ je o županijskom pilot-projektu pod nazivom “Unije – samoodrživi otok” kojim će se predstaviti model održivog i samodostatnog života na otoku i koji će se potom moći implementirati i u ostale slične otočne zajednice.

Još je 2015. godine zaključen sporazum o provedbi tog projekta između Primorsko-goranske županije, Biskupije Krk i Grada Malog Lošinja kojim je utvrđen zajednički interes u revitalizaciji otoka i postizanju njegove dugoročne demografske, ekološke, energetske i ekonomske samoodrživosti.

U suradnji s Fakultetom za strojarstvo i brodogradnju u Zagrebu i Regionalnom energetskom agencijom Kvarner, razmatrani su razni scenariji prema kojima korištenjem sustava obnovljivih izvora energije i mjerama energetske učinkovitosti otok Unije može postati energetski potpuno neovisan odnosno otok s “0” emisijom CO2.

Projekt je uzeo u obzir različite osobitosti malog otoka te su aktivnosti podijeljene na projekte u segmentu poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture. Za operativnu provedbu projekta u dijelu energetske samodostatnosti zadužena je Regionalna energetska agencija Kvarner.

Foto: Branko Nađ

Na otoku je 2015. godine klasična rasvjeta zamijenjena LED rasvjetom, 2017. godine započela je gradnja desalinizatora bočate vode iz polja za opskrbljivanje pitkom vodom koji je u međuvremenu u punoj funkciji, a u 2019. godini na njegov krov postavljena je fotonaponska elektrana u funkciji vlastite potrošnje elektromotornih pogona za rad desalinizatora. Kao najznačajnija investicija u suradnji s HEP-om d.d. pokrenut je projekt izgradnje zemljane fotonaponske elektrane na otoku snage do 1,4 MW.

Projektom H2020 INSULAE, kojim se promiču inovativna rješenja za dekarbonizaciju europskih otoka, na HEP-ovu elektranu kao pilot-aktivnost nadovezat će se instalacija baterijskog postrojenja za pohranu proizvedene energije, a zahvaljujući više od 2 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava, članovi hrvatskog konzorcija INSULAE do kraja 2023. godine na Unijama će provesti niz inicijativa u području pametnog upravljanja energijom i pametne vodoopskrbe kojima će se, uz sudjelovanje mještana, znatno pridonijeti energetskoj tranziciji otoka.

S obzirom na to da projekt EU-a INSULAE traje četiri godine i završetak je planiran krajem 2023., upravo bi se tada moglo reći da će Hrvatska imati prvi energetski samoodrživ otok na Jadranu.

Darko Jardas, ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner, predstavio nam je ovaj projekt i dio pametnih tehnoloških rješenja u sklopu njega. Jedno od rješenja su i pametne kuće. Riječ je o domovima u koje su postavljeni senzori, a oprema “Energy Box” prima i obrađuje informacije primljene preko tih senzora. Primljene informacije odnose se na proizvodnju i potrošnju energije, potrošnju vode, razinu vode u cisternama, a nedavno postavljena meteorološka stanica prati i prikuplja meteorološke podatke koji će biti posebno važni kada se u mrežu pusti fotonaponska elektrana.

“Jedan takav uređaj ‘Energy Box’ nalazi se na objektu desalinizatora i rezultati mjerenja mogu se vidjeti u realnom vremenu na web-stranici. Svi stanovnici Unija koji žele u svoje domove ugraditi ovakav paket, mogu nam se slobodno javiti. ‘Energy Box’ je oprema koju je u sklopu projekta INSULAE razvio Ericsson Nikola Tesla, jedna od naših vodećih tehnoloških kompanija”, objasnio nam je Jardas.

Ugradnja “Energy Boxa” omogućuje vlasniku kuće da i kada ne boravi na Unijama, prati što se u kući događa pa će ga tako signal upozoriti ako pukne vodovodna cijev, ako je zaboravio isključiti neki električni potrošač i slično.

Da su planovi za razvoj Unija, na kojem stalno živi 60-ak ljudi, veliki i ozbiljni, pokazuje i dogovor o izgradnji fotonaponske elektrane kojoj je cilj energetska sigurnost otoka. Želi se izbjeći problem opskrbe električnom energijom do kojeg dolazi zbog oštećenja podmorskog kabela.

“Uz baterijsko postrojenje, višak energije će se spremati i rezerve koristiti kada to bude potrebno”, objašnjava Jardas.

Osim struje, veliki problem na otoku je i voda, a to se planira riješiti desalinizacijom morske vode te izgradnjom sustava vodoopskrbe i odvodnje.

“Svakako je jedan od ciljeva provedbe ovog projekta brendiranje Unija kao lidera na području održivosti i razvoja ekoturizma koji će privući goste željne očuvanih prirodnih bogatstava, autohtonih proizvoda i zelene energije, ali i replikacije ovog pilot-projekta na mnoge slične otoke na Jadranu”, zaključuje naš sugovornik.

O projektu INSULAE

Projektom INSULAE nastoje se razviti nova inovativna rješenja za dekarbonizaciju europskih otoka koja je ključna kako za postizanje klimatsko-energetskih ciljeva, tako i za bolju kvalitetu života na otocima. Projektne aktivnosti bit će usmjerene na otoke Unije (Hrvatska), Bornholm (Danska) i Madeira (Portugal), kao ogledne otoke. Rezultati ondje provedenih pilot-aktivnosti bit će korišteni za validaciju alata namijenjenog planiranju investicija, a oni će zatim biti korišteni pri izradi akcijskih planova za otoke Menorca (Španjolska), Norderney (Njemačka), Psara (Grčka) i Bonaire (Nizozemski Antili).

Ciljevi projekta INSULAE su:

1. Razviti alat za planiranje investicija koji može pomoći donositeljima odluka na europskim otocima u izradi ekonomičnih akcijskih planova za dekarbonizaciju energetskih sustava.

2. Dovesti demonstracijski projekt na tri ogledna otoka do razine tehnološke spremnosti TRL 8, kroz sedam konkretnih intervencija kojima će se rješavati glavni izazovi u otočnim energetskim sustavima. Konkretno, na Unijama će se na buduću HEP-ovu sunčanu elektranu (1,4 MW) nadograditi baterijsko postrojenje za pohranu proizvedene energije.
Upravljanje i balansiranje cijelim sustavom najvažniji je dio u hrvatskom dijelu konzorcija.

3. Osigurati kroz članove konzorcija INSULAE visok stupanj replikacije projektnih rezultata kako bi s njima bilo upoznato čak 13% ukupne otočne populacije EU-a.

4. Uključiti građanstvo na otocima u energetsku tranziciju uvažavajući ih kao aktivne dionike energetskog sustava.

5. Zaštititi ekosustave otoka očuvanjem njihove bioraznolikosti, ali i kulturne baštine, a sve s ciljem jačanja turizma.

6. Okupiti kritičnu masu profesionalaca koji su spremni replicirati rezultate projekta INSULAE oslanjajući se na edukacijske aktivnosti i međuotočnu razmjenu iskustava.

7. Razmijeniti znanja s radnim skupinama inicijative BRIDGE, pridonoseći inicijativi europskih otoka i homogenizaciji trenutno fragmentiranih regulativa vezanih uz otoke.


Komentari