U prometu poginulo čak 259 osoba više nego lani, a iz Vlade najavaljuju povećanje kazni

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Od 1. siječnja do 31. listopada ove godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, zabilježeno je čak 17,8 posto više prometnih nesreća (26.098) te je poginulo čak 259 osoba više, što predstavlja porast od 25,7 posto. Zbog toga dolaze zakonske izmjene, pojačava se preventiva te nas čekaju kontrole brzine, alkohola, sigurnosnih pojaseva i korištenja mobitela, najavljuju iz HAK-a.

Upravo zbog povećanja broja prometnih nesreća, Vlada je u studenom  uputila u proceduru i izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima se, među ostalim, planira povećati visina novčane kazne za prekršaj neprilagođene brzine s 500 na 1000 kuna. Naime, dosadašnje mjere nisu pokazale učinkovitost, odnosno čini se kako vozačima 500 kuna kazne ne predstavlja dovoljno veliki problem, da bi ubuduće usporili svoju vožnju.

Pandemija popravila, panedmija pokvarila

I dok je u 2020. godini akcija kažnjavanja vozača polučila rezultate, ne može se reći da je u potpunosti sama zaslužna za to. Protekla godina, baš kao i ova, bila je pandemijska ali smo suočeni s dva locdowna i nemogućnošću putovanja između Županija, manje putovali, pa je samim time bilo i manje nesreća.

Photo: Borna Filic/PIXSELL

No, vraćanje života u normalnu tijekom ove godine na izmaku urodilo je povratkom crnih statistika u prometu. Stoga, nadaju se u Ministarstvu unutarnjih poslova da bi povećanje iznosa kazni moglo demotivirati nesavjesne vozače.

I dalje planiraju svoje aktivnosti usmjeriti na na nadzor i sankcioniranje prekršaja iz tzv. skupine četiri glavne ubojice u prometu, a to su brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisna uporaba mobitela tijekom vožnje.

 Jednako tako, posebna pozornost usmjerit će se na vozače mopeda i motocikala, vozače bicikala, mlade vozače, recidiviste, vozače kojima je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima, vozače koji upravljaju vozilima prije stjecanja prava, kao i na prometne prekršaje koji utječu na pasivnu sigurnost, poput nekorištenja zaštitne kacige – navode u MUP-u i nastavljaju: 

Nasuprot tome, intenzivirat će se preventivne aktivnosti u cilju smanjenja stradavanja najranjivijih sudionika u prometu, odnosno vozača mopeda i motocikla, biciklista, pješaka, mladih vozača, djece te osoba starije životne dobi, pišu u HAK-u.

“Svakako da se puno očekuje i od donošenja sljedećih Izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama, o čemu su mediji već puno pisali, a čiji je prijedlog na razmatranju u redovnoj proceduri Hrvatskog sabora”, navode u MUP-u i zaključuju kako je po pitanju cestovnog prometa njihov primarni cilj smanjenje broja prometnih nesreća i smrtno stradalih osoba, odnosno što veća prometna sigurnost na hrvatskim cestama za sve njegove sudionike.


Komentari