Situacija s potresima, ali i sad već dugoročnom pandemijom koronavirusa ostavlja značajne posljedice na hrvatsku ekonomiju, gospodarstvo kao i poduzetništvo. Da se očekuje pad BDP-a od čak deset posto u odnosu na prošlu godinu smatra i govori ekonomski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić.
“Ove godine ne očekujem neki rast. Ovi koji misle da ćemo automatski izići iz ovoga pada, to nije istina, mi ćemo se iz ovog pada izvlačiti do 2030. godine da bi mogli doći na razinu 2019. godine. Ta činjenica govori o situaciji kako Vlada pristupa hrvatskoj politici. Ne vidim tu mogućnost za sad, ali treba se prilagoditi ekonomija, organizacija, politika postojećoj situaciji”, naglašava. Ukazuje na to da Vlada ne poduzima mjere nego misli da će se europskim novcima vratiti sve na staro.
“Ali staro se više neće vratiti u ekonomiji”, dodaje Jurčić koji smatra da je Hrvatska i prije pandemije i potresa padala prema dnu Europe.
“Jedino je Bugarska bila iza nas, a Bugarska ima veće stope rasta nego mi. Znači u prognozama Europske komisije i Svjetske banke jedino Crna Gora pada više od Hrvatske, svima padaju negdje pet do šest posto, a mi devet do deset posto u svim prognozama. Ako ostane status quo u politici kakva se sada propagandira onda će nam biti ‘Bože pomozi'”, smatra ekonomski stručnjak. Priča da nam Europska unija daje novce je, kako kaže Jurčić, normalna situacija jer Europska unija pomaže svima u elementarnim nepogodama.
“U Petrinji se vidjelo da Vlada nije znala u potpunosti što napraviti, a narod se samo organizirao i to je dobar osjećaj, ali to je anarhično. Vlada je tek nakon deset dana organizirala Stožer da vidi da bi trebala nešto organizirano raditi, nakon 15 dana je otvorila kuhinju, a nitko ne pita kako ljudi mogu 15 dana živjeti bez kuhinje i to sad proglašavaju kao neki veliki uspjeh i sposobnost vlade, ali potres i pandemija pokazuju da Hrvatska nema organizirane institucije i da se Vlada ne snalazi u ovim situacijama”, rekao je Jurčić. Smatra da bi se trebali vratiti na politiku ‘”Ništa nas neće iznenaditi”, a ovdje nas je, kaže, sve iznenadilo.
“Ono što je dobro je to što narod ima dobro iskustvo, obrazovanje i dobre ljudske odnose jedni prema drugima i to je ono što spašava Hrvatsku, ali Hrvati su poduzetni, a kad mladi shvate da ne mogu zadovoljiti svoje ciljeve u Hrvatskoj, oni nažalost izlaze vani. Država im nije omogućila da te ciljeve ostvare ovdje, pa je 250 tisuća ljudi zadnjih osam godinama otišlo iz naše zemlje. Obnova nije problem. To se može ako nema korupcije, ali je potres na Baniji pokazao u kakvoj bijedi žive ljudi tamo, to je sramota. Da ljudi nemaju ceste, a ni kuće nisu napravljene po standardima. To država mora u enormno vrijeme popraviti da ljudi budi sigurni”, naglašava. Nužno je da ljudi mogu u tim krajevima, kako je izjavio stručnjak, živjeti i raditi.
“Ti ljudima možeš napraviti zlatnu kuću, ali ako djeca nemaju perspektive u tim krajevima, sve je to ništa“, kaže i dodaje kako to sve ovisi o čitavoj ekonomskoj politici i uređenom sustavu kojeg Hrvatska nema.
“Treba organizirani pristup jer je anarhija puno skuplja. Možda na prvi pogled porcije Pletera izgledaju jeftinije, ali puno je više rasipanja i praznog hoda kad se radi na volonterski način, ali to je ljudsko dobro i to nas je spasilo, ali to više nije dokaz dobročinstva ljudi, koliko neefikasnosti države. Treba uvesti kontrolu da to bude tehnološki, kulinarski i financijski na svaki način optimalno. Državne institucije daju organiziranost, kontrolu, sigurnost, a to kod nas nema”, objašnjava. Osvrnuo se i na oporbu koja kritizira poteze Vlade.
“Između njihovih riječi vidite da nemaju pojma što pričaju nego da koriste ovu situaciju da se na ovom velikom problemu dokaže nesposobnost Vlade, ali iz oporbe se ne vidi sposobnost i rješenje nego se vidi negativistički pristup da popljuju Vladu da bi oni ispali bolji. Kritičnost je s jedne strane uredu, ali s druge strane kritiziranje je korištenje ljudske nesreće za dobivanje političkih problema. Mislim da će se kritičarima više oduzeti glasova nego što će se dobiti. Samo kritizirati, a ne imati ideju i ništa ne napraviti, to nije pozitivno za kritičare”, rekao je ekonomski stručnjak.
