Ugostitelji, hotelijeri i putničke agencije, ali i privatni iznajmljivači, već tjednima zbrajaju gubitke, i to u vrijeme predsezone kada su proteklih godina ostvarivali pristojne profite, a percepcija je još gora – doslovce su stavili ključ u bravu zbog Vladine odluke o zatvaranju kafića dok su hotelima sve rezervacije otkazane, nove ne pristižu, a iste probleme muče i privatne iznajmljivače i putničke agencije.
Jednostavno, sve je stalo. Prema dosadašnjim procjenama, gubitak turističko-ugostiteljske branše u idućem tromjesječju, tj. do lipnja iznosit će 2,7 milijardi eura, a izračun je napravljen na temelju lanjske turističke zarade kada smo u od travnja do lipnja zaradili upravo toliko, što je inače 27 posto ukupnih godišnjih turističkh prihoda u Hrvatskoj.
Treba napomenuti da se izračun gubitka temelji na procjeni da bi do lipnja epidemija mogla splasnuti, no ukoliko se produži gubitak će se preliti na drugi kvartal, a to je onaj najvažniji – špica sezona kada ostvaruemo gotovo 70 posto cjelokupne turističke zarade.
Prema podacima Porezne uprave koji se temelje na broju izdanih fiskaliziranh računa, u zadnja tri tjedna broj izdanih računa u ugostiteljstvu i turizmu mani je za pet posto, a naplaćen iznos za 9 posto, što je manje za oko 70 milijuna kuna u usporedbi s istim razdobljem lani.
Iako analitičari navode da su epidemijom pogođeni svi sektori privede, ipak ne može se ne primijetiti da trgovci, farmaceuti i proizvođači higijenskih proizvoda ostvaruju enormne profite, a potražnja za njihovim proizvodima je tolika da doslovce ne stignu popuniti police jer ih kupci prebrzo razgrabe.
I profit trgovaca zadnjih tjedana, kao posljedica nepotrebne histerije popunjavanja kućnih zaliha, lako se da iščitati iz podataka Porezne uprave o fiskaliziranim računima.
Broj izdanih računa u trgovini ostao je na lanjskoj razini, no iznos računa veći je za 11 posto, odnosno u trgovinama smo u zadnja tri tjedna potrošili 700 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani ili ukupno 7,16 milijardi kuna, što dokazuje povećanu kupnju radi gomilanja zaliha.
A samo prošlog tjedna u trgovinama smo potrošili 2,7 milijardi kuna ili gotovo pola milijarde kuna više nego u istom tjednu prošle godine! Turističko-ugostiteljski sektor, koji je u istom tjednu lani ostvarivao 200 milijuna kuna, bilježi pad od 56 milijuna.
Gubitašima treba pridodati i pekarne. Iako se bave proizvodnjom osnovne namirnice kao što je kruh, pekare bilježe pad prometa od čak 80 posto, a razlog je što im restorani i fast foodovi više ne naručuju pekarske proizvode. S druge srane, djeca ne idu u školu pa ne kupuju peciva za gablece a i sve više ljudi radi od doma i ne posjećuje često pekare.
Uz trgovce, među dobitnike svakako spadaju farmaceutske kompanije. Iako financijske podatke nisu objavile, zna se da im je proizvodnja i potražnja za njihovim proizvodima višestruko porasla. Veledrogerija Medika ima toliko porasla da mora zaposliti nove radnike, no problem je što takvih radnika nema na tržištu, a najviše traže farmaceutske tehničare.
Pliva je pak uvela rad u trećoj smjeni kako bi odgovorili na enormnu potražnju, iako se i oni bore s nedostatkom radne snage, dok osječka Saponia zasad radi s postojećim kapacitetima.
Definitivno najveći gubitnici epidemije koronavirusa na globalnoj razini su zračni prijevoznici koji u optimističnom scenariju, odnosno da epidemija kroz nekoliko mjeseci stane, gubitke procjenjuju na preko 60 milijardi dolara.
