Građevinske tvrtke su u problemima.
Sve više Hrvata odlazi u Njemačku i velik broj njih zapošljava se baš u građevinarstvu, a kod nas radnika nedostaje. S obzirom na to da smo s kvotama za uvoz iz regije zakasnili sada radnike moramo tražiti u Rumunjskoj, Makedoniji i Africi.
Ispričao je to čelni čovjek jedne od najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki kojoj nedostaje radnika, a samo u ovoj godini planira rast veći od 40 posto. Ipak, to što nam u nekim sektorima nesodtaje radnik ovih dana ponovo je aktualizirala potpredsjednica vlade Martina Dalić, koja je kazala “da će se značajno povećati kvote za izdavanje radnih dozvola za osobe iz trećih zemalja”.
Koliko će to povećanje biti, još nitko ne zna, ali vjerojatno se radi o tisućama novih radnika.
Udvostručena kvota
U 2017. godini kvota za zapošljavanje stranaca biti će 7026 radnika, od čega je nešto više od 5 tisuća kvota za novo zapošljenje u deset sektora, a 1800 je produženja ranije izdanih dozvola. U tom broju nalazi se i 15 dozvola za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi i šumarstvu.
Prva kvota se prema potrebi korigira do početka snažnije privredne aktivnosti i jačeg sezonskog zapošljavanja. Ovogodišnja odobrena kvota gotovo je dvostruko veća od prošlogodišnje, u cijelosti iskorištene (3115 radnika), ali je i trostruko manja od 23.707 stranih radnika čije zapošljavanje su zatražili poslodavci.
Poduzetnicima se tako barem malo izišlo u susret, a otvoren je prostor za nezaposlene koji bi se mogli zainteresirati za neko od deficitarnih zanimanja.
Iako je broj nezaposlenih u Hrvatskoj velik, poslodavci i dalje ne mogu naći dovoljan broj ljudi s potrebnim kvalifikacijama, najviše je problema u građevini, brodogradnji, turizmu, prometu i ICT-u.
Ovakva situacija je svakako apsurd, ali nije specifična samo za Lijepu našu. Isti problmem javlja se diljem Europske unije gdje je 21,5 milijuna nezaposlenih, a 40 posto poslodavaca svejedno ne može pronaći odgovarajuću radnu snagu.
Na drugi kraj svijeta po radnike
Raspoložive informacije govore da najveće kvote u brodogradnji i graditeljstvu još nisu u cjelosti popunjene, ali jasno je da su u turizmu i informatici zahtjevi za radnicima daleko veći od odobrenih kvota.
Rješenje će se tražiti u trećim zemljama iako samo 80 millijuna građana EU nema slobodan pristup našem tržištu rada zbog uvjeta i visine plaća, piše Slobodna Dalmacija.
