Švicarska otvorila tržište rada za Hrvate! Evo što se sve traži i koji su uvjeti života

S prvim danom ove godine Švicarska je otvorila svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske. Prema zadnjim službenim podacima, ondje radi nešto manje od 30.000 Hrvata, piše Index.hr.

Nataša Kačar, vlasnica portala Posao u turizmu i agencije za zapošljavanje kaže kako su se ovih dana u Švicarsku zaputili prvi radnici iz sektora ugostiteljstva koji su ondje otišli raditi zimsku sezonu.

“Objavili smo na našoj Facebook stranici natječaj za ugostiteljske radnike za zimsku sezonu u Švicarskoj 2021./2022. Interes je zaista velik. Plaće se kreću u rasponu od 3900 do 4300 eura bruto za kuhare, s tim da se tu radi o pomoćnim, a ne o glavnim kuharima. Plaće barmena i konobara iznose od 3900 do 4400 eura bruto plus napojnice. Radi se u hotelima, pansionima i a la cart restoranima. Početak rada je već sad do 20.4.2022., dok traje zimska sezona, s tim da s određenim hotelima postoji i mogućnost dogovora za stalni radni odnos, s probnim radom od tri mjeseca” rekla je Kačar.

Uvjeti rada

Radno vrijeme je 9 sati dnevno s pauzom od 50 minuta. Radi se 45 sati tjedno uz dva slobodna dana.
Potrebno je imati završenu strukovnu školu, minimalno iskustvo od 1 do 5 godina te poznavanje njemačkog jezika. Što se tiče kuhara, oni mogu slabije poznavati njemački, u rangu B1 stupnja, dok se za konobare i barmene traži izvrsno poznavanje njemačkog (B2).

“Švicarci su tu doista striktni, rade provjere i, ako se pokaže da osoba ne zna njemački, ona neće moći dobiti posao čak ni ako je najkvalificiranija u svom poslu. Ima ljudi koji su vrhunski kuhari, evo neki dan sam imala razgovor s čovjekom koji je u Hrvatskoj radio u izvrsnim restoranima i zaista je kvalificiran, rekao je da zna njemački. No, nakon što kandidat za posao obavi razgovor sa mnom, obavlja razgovor s kolegom iz Švicarske koji vrši daljnju selekciju i provjerava znanje njemačkog. Taj kandidat, kako se ispostavilo, ipak nije znao njemački i, unatoč kvalifikacijama, nije dobio posao” rekla je Kačar.

Što se tiče osoblja koje Švicarci traže, prednost također imaju kandidati s iskustvom rada u hotelima i na brodovima s 4 i 5 zvjezdica. Kandidati moraju predati detaljan CV na njemačkom jeziku s fotografijom, a najkvalitetniji kandidati dobit će priliku za razgovor s poslodavcem Skypeom. Obavezno je da su kvalificirani za taj posao.

Osim navedenih uvjeta, kandidati moraju imati covid potvrdu.

“Švicarci osiguravaju smještaj kandidatima uz nadoplatu koja iznosi od 380 do 570 eura mjesečno te prehranu koja se mjesečno nadoplaćuje od 280 do 430 eura. Što se tiče neto iznosa plaće, on se umanjuje od bruta za 13 do 20 posto, ovisno o regiji. Mi tražimo osoblje za rad u Bernu, Zürichu, Luzernu, Valaisu, Schwyzu i Graubündenu”, istaknula je Kačar.

Razlika u plaćama

Kako bismo vidjeli kolike su plaće, odnosno čista zarada (op.a. nakon što oduzmemo davanja za smještaj i hranu), napravili smo izračun.

Primjera radi, ako uzmemo najniži iznos plaće, poreza te smještaja i hrane, računica ispada ovakva. Nekome tko ima plaću 3900 bruto i umanji mu se za 13 posto, kad preračunamo u kune, neto plaća je oko 25.000 kuna. Nakon što osoba plati smještaj i hranu ukupno 660 eura, odnosno oko 5000 kuna (op.a. također smo uzeli za primjer najmanji iznos), čista zarada je 20.000 kuna.

Jasno, to je samo jedan primjer, čista zarada može varirati ovisno o više parametara.

Nataša Kačar, osim što posreduje pri zapošljavanju radnika iz Hrvatske u inozemstvu, uglavnom Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj, ujedno traži i radnike za hotele i restorane u Hrvatskoj, pa je, dodaje, svjesna kolike su razlike u plaćama i uvjetima rada u inozemstvu i u Hrvatskoj.

“Ja dobivam upite u Hrvatskoj gdje od mene traže radnika koji bi im radio sezonu na Jadranu bez slobodnih dana. Ugostiteljstvo se u Hrvatskoj treba promijeniti, poslodavci trebaju nuditi normalne uvjete. Ostali bi ljudi u Hrvatskoj i za sedam tisuća kuna plaće, ali da im se daju normalni radni tjedni, dva slobodna dana, normalno radno vrijeme”, istaknula je Kačar.

Pandemija u ugostiteljstvu

Kačar je istaknula kako je velik dio ljudi koji su radili u ugostiteljstvu, napustio taj sektor tijekom perioda zatvaranja.

“Tad su vidjeli kako je imati privatan život, kako je kad imaju slobodne dane i oni se više ne žele vratiti u ugostiteljstvo. S tim da treba naglasiti da njima nije plaća glavni razlog, već uvjeti rada”, istaknula je Kačar.

“Imamo dobrih kandidata, no jedini je problem što malo ljudi zna njemački, a Švicarci traže stvarno poznavanje njemačkog, pogotovo za konobare i barmene. Ja zadnjih pet godina radim na zapošljavanju radnika u Švicarskoj. Prije su postojale određene kvote koliko se hrvatskih državljana moglo zaposliti tamo, onda je, kako je krenula pandemija, Švicarska zatvorila sve kvote i naši se nisu mogli tamo zapošljavati, a sad se opet mogu. Sigurno je da će u Švicarskoj posao naći tisuće hrvatskih državljana u sektoru ugostiteljstva, a prema informacijama koje imam, od ožujka kreće navala švicarskih firmi na građevinske radnike iz Hrvatske. Bit će puno posla, traže tisuće radnika, i to ne samo u ugostiteljstvu, no ključno je znanje njemačkog”, ističe Kačar.

Dobra prilika se pruža i medicinskim sestrama, koje, kako kaže, imaju duplo veće plaće od ovih koje se nude u ugostiteljstvu.

Navodi i kako je procedura za zapošljavanje u Švicarskoj daleko brža od one u Hrvatskoj.

Sve više žena

“Evo, prije maksimalno dva tjedna su mi se javili neki kandidati koji žele otići u Švicarsku i neki su već sredili sve papire i otišli, a neki idu drugi tjedan. No ključno je znanje jezika”, ističe.

Navodi i kako interes za radom u Švicarskoj pokazuju stanovnici cijele Hrvatske, od Slavonije do Dalmacije, a ono što je primijetila je da im se u zadnje vrijeme puno javljaju žene, dok su to prije uglavnom bili muškarci.

“Javljaju nam se iz cijele Hrvatske. Ima onih koji traže samo rad u zimskoj sezoni jer već imaju dogovorenu ljetnu sezonu u Hrvatskoj. Puno nam se javljaju žene, to je promjena, prije su se javljali uvijek muški. Evo, danas i jučer su me kontaktirale žene iz Slavonije, one bi za stalno otišle u Švicarsku. Dosta je onih koji se žele iseliti i traže poslove za stalno jer su plaće u sezoni u Hrvatskoj premale, a lošiji uvjeti rada. Stoga ne čudi velik interes za iseljavanje u Švicarsku, Austriju i Njemačku”, istaknula je.

Plaće u ostalim sektorima

Najpoznatiji švicarski portal za traženje posla trenutno nudi 90.640 slobodnih radnih mjesta. Osim radnika u ugostiteljstvu, Švicarska najviše traži i medicinske sestre, građevinske radnike, zatim kvalificirane radnike u područjima inženjeringa, financijskih usluga, IT sektora.

Prosječna godišnja plaća prema portalu jobs.ch za medicinske sestre u Švicarskoj iznosi 78.853 švicarskih franaka bruto (568 tisuća kuna). Za liječnike je oko 130 tisuća franaka bruto (915 tisuća kuna).

Plaće se u IT sektoru, ovisno o zanimanju i vještinama, kreću od 64.500 švicarskih franaka bruto (450 tisuća kuna), što je najniži prosjek, do 203.000 švicarskih franaka bruto (oko milijun i 400 tisuća kuna), što je pak najviši prosjek.

Građevinski radnici u prosjeku godišnje zarađuju 62.400 švicarskih franaka bruto (440 tisuća kuna).

Troškovi života u Švicarskoj

Što se tiče troškova života, oni su u Švicarskoj visoki.

Prema portalu Numbeo, koji skuplja podatke o troškovima života diljem svijeta, te omogućava usporedbu, život u Švicarskoj je u prosjeku za 153 posto skuplji nego u Hrvatskoj, dok je najam stanova čak 300 posto skuplji od onog u Hrvatskoj.

Procijenjeni mjesečni troškovi četveročlane obitelji su 38.452,87 kuna (5.323,20 švicarskih franaka) bez stanarine. Procijenjeni mjesečni troškovi za samca su 10.432,99 kuna (1.444,28 franaka.) također bez stanarine.

Mjesečni najam jednosobnog stana u švicarskim gradovima i to van centra u prosjeku iznosi 8463 kuna, dok je u centru oko 10.800 kuna.

U Baselu skuplja hrana, u Genevi najam stana, Zürich 166 posto skuplji za život od Zagreba
Za usporedbu troškova života uzeli smo dva velika švicarska grada Basel i Ženevu. Potrošačke cijene u Baselu su 13.52 posto više nego u Ženevi (bez stanarine), no s druge strane najam stana je u Baselu čak 35.17 posto niži nego u Genevi. Što se tiče cijena u restoranima, u Baselu su 3.86 posto više nego u Genevi, a u Baselu su također skuplje namirnice, više su za 18.19% nego u Genevi.

Što se tiče života u Zürichu, tamo su procijenjeni mjesečni troškovi četveročlane obitelji 41.567,97 kuna (5.754,43 švicarskih franaka) bez najamnine. Procijenjeni mjesečni troškovi života jedne osobe su 11.267,44 kuna (1.559,80 švicarskih franaka) također bez bez najamnine. Zurich je za život 166,61 posto skuplji od Zagreba, dok je najam u Zürichu u prosjeku 305,50 posto veći nego u Zagrebu – košta oko 2000 švicarskih franaka (14 tisuća kuna) mjesečno.

Komentari