U jeku je popis stanovništva koji traje do petka, Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine. Podaci su dosta zabrinjavajući.
Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je krajem 2020. imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je oko 237 tisuća manje nego na zadnjem popisu 2011. godine.
Kako stoji Zagreb?
U deset godina Hrvatska je izgubila oko pet posto populacije. Drugim riječima, izgubila je svakog dvadesetog stanovnika.
Samo tri županije bilježe porast broja stanovnika od posljednjeg popisa 2011. godine. To je Grad Zagreb, u kojem živi nešto više od 19.000 ljudi više u odnosu na prije deset godina, dok su Istarska i Dubrovačko-neretvanska također zabilježile porast, ali gotovo neznatan. U Istarskoj je broj stanovnika porastao za nešto više od dvije tisuće, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj porastao za oko troje ljudi.
Najveće gubitke pretrpjela je istočna Hrvatska. Ukupno gledajući, najviše je izgubila Osječko-baranjska županija, u kojoj u odnosu na prošli popis sada živi 35.521 čovjek manje, dok je najveći pad u postotku stanovnika doživjela Vukovarsko-srijemska županija, koja je izgubila više od 17 posto populacije.
Među županijama s većim gubitcima su i Sisačko-moslavačka (-16.7 posto) i Požeško-slavonska (-16.5).
Najviše je izgubila Rijeka jer je u razmatranom razdoblju izgubila više od 14.500 stanovnika. Slijedi Split s manjkom od oko 10 tisuća stanovnika te Osijek, koji ima 7650 ljudi manje nego prije 10 godina.
Među 30 najvećih gradova pozitivan demografski skor bilježi samo osam gradova. Uz Zagreb, koji prednjači po apsolutnom rastu, najveći relativni rast (+11,6 posto) stanovništva imao je Solin, a značajniji skok bilježe još Kaštela (+5,95 posto), Dubrovnik (+4,88 posto) i Sveta Nedelja (+4,08 posto).
