Šokantni podaci: Pravobraniteljica za djecu upozorila na smrtna stradanja, u porastu je broj djece u institucijama, ali i seksualno nasilje

Foto: Pixabay

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, objavila je godišnje izvješće po podacima MUP-a, au kojemu je primjetan porast negativnih trendova.

Naime, u prošloj godini ubijeno je troje djece, sedmero je počinilo samoubojstvo, a 63 je to pokušalo, dok je 17 djece izgubilo život u prometu, navodi pravobraniteljica za djecu u godišnjem izvješću, pozivajući se na podatke MUP-a.

Smrtna stradanja

“Godinu 2021. obilježila su smrtna stradanja djece”, upozorava u izvješću pravobraniteljica za djecu, piše Dnevnik.hr.

Djeca su stradavala u prometu ili nesretnim slučajem, neka su si sama oduzela život, a posebno su potresni slučajevi u kojima su izgubila život zbog roditeljskog nemara ili nasilja u obitelji.

“U pojedinim slučajevima odgovornost za smrt djeteta, uz roditelje, snose i institucije, ali i društvo u cjelini”, ističe te poručuje kako reakcije socijalne službe i pravosuđa, koji donose odluke o daljnjoj sudbini djeteta, moraju biti brže i učinkovitije.

Porast broja djece u institucijama

Navela je nekoliko područja koja traže hitan odgovor društva, među njima su zaštita djece od nasilja i uznemiravanja, porast broja djece u institucijama, nedostatna zaštita djece od seksualnog nasilja. Ured pravobraniteljice lani je primio 30 posto više prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci nego 2020., njih 269, a tom je ponašanju bilo izloženo 448 djece.

Primio je i 76 prijava kršenja dječjih prava zbog nasilja u obitelji.

“Nažalost, suočili smo se s više tragičnih slučajeva u kojima su roditelji nasiljem i nemarom prouzročili smrt svoje djece ili su namjerno počinili okrutno ubojstvo vlastite djece”, kaže pravobraniteljica i dodaje kako su ti slučajevi iznova potaknuli ozbiljno propitivanje učinkovitosti sustava zaštite djece od nasilja.

“Situacije zlostavljajućeg i zanemarujućeg ponašanja roditelja prema djeci nužno zahtijevaju žurnu intervenciju društva, ali u praksi vidimo da i društvo i stručnjaci ponekad imaju previsoku toleranciju na loša ponašanja roditelja prema djeci”, ističe Pirnat Dragičević.

Kad se radi o prijavama zanemarivanja, u pozadini većine kriju se obiteljski konflikti i neriješeni partnerski odnosi, kojima se najčešće želi drugog roditelja prikazati kao nekompetentnog i zanemarujućeg.

Seksualno nasilje

“Hrvatska nije postigla dostatnu razinu zaštite djece od seksualnog nasilja”, konstatira pravobraniteljica i izražava zabrinutost velikim brojem slučajeva tog nasilja, ali i činjenicom da reakcije pravosuđa na prijavu seksualnih delikata prema djeci često nisu odgovarajuća.

“Svjedočimo dugotrajnim postupcima, blagim kaznama za počinitelje te neizricanju sigurnosnih mjera”, upozorila je.

Prema podacima MUP-a, lani su prijavljena 804 kaznena djela spolne naravi počinjenih na štetu djece u odnosu na 573 u 2020. godini.

Porast broja djece u ustanovama

Lani je u ustanovama bilo 806 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, godinu prije 730.

Povezuje to s mogućim strahom djelatnika sustava da se ne ponove tragični događaji u kojima su djeca teško ili smrtno stradala u svojim obiteljima, ali i nedovoljnim brojem udomiteljskih obitelji.

Lani je iz ustanova koje se brinu o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi posvojeno 37 djece, na kraju godine u njima je bilo još 111 djece s uvjetima za posvojenje.

Promišljajući o dobrobiti djeteta smještenog u udomiteljsku obitelj, smatra da treba razmotriti mogućnost da se posvojenje realizira unutar udomiteljske obitelji.

Petina djece živi u riziku od siromaštva

Pirnat Dragičević opetuje kako u Hrvatskoj petina djece živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te kako bi trebalo definirati pojam siromašnog djeteta i propisati nove (nenovčane) socijalne usluge mentorstva za djecu.

Konstatira i kako još nema izvješća o provedbi Nacionalne strategije za prava djece koja je ‘istekla’ 2020., a nije donesen ni novi Nacionalni plan za prava djece.

Njegovo nepostojanje, kroz duže vrijeme, smatram izrazito zabrinjavajućim jer djeci šalje poruku da našem društvu i državi djeca nisu prioritet, zaključuje pravobraniteljica.

Komentari