Građanima je najzanimljivije oporezivanje plaća i promjene u načinu oporezivanja dohotka.
Porezno rasterećenje postaje prioritetni zadatak nove Vlade, kazali su prvi dan svog mandata i premijer i ministar financija.
Zdravko Marić privodi kraju konzultacije te se očekuje da će idući tjedan paket poreznih zakona staviti u javnu raspravu. Što će se i kako mijenjati, i dalje je tajna, piše Večernji.
Građanima je najzanimljivije oporezivanje plaća i promjene u načinu oporezivanja dohotka. Neoporezivi dio plaće trebao bi se dići na 3 750 kuna, uz smanjenje najveće stope poreza na dohodak s 40 na 36%. Povećao bi se i iznos porezne osnovice od koje se primjenjuje najveća stopa na 20 tisuća kuna. Da bi se dobila cjelovita slika koliko će rasti plaće, važni su i detalji koji su još nepoznati, a vezani su uz primjenu “sintetičkog” poreza, porezne razrede i osobne odbitke.
Radnici s malim primanjima i inače ne plaćaju porez na dohodak pa će nova pravila biti uglavnom neutralna za njihova primanja. Sve neto plaće koje su niže od 4 000 kuna mogle bi porasti tek kad bi se smanjivali socijalni doprinosi, no to bi otvorilo nove rupe u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.
Procjena je da 4 od 10 zaposlenih u državi neće plaćati ni lipe poreza i prireza na dohodak ako neoporezivi dio dohotka poraste na 3 750 kuna, a više od toga kroz taj oblik poreza malo koja država može dati. Srednje bi plaće trebale porasti 100 do 300 kuna mjesečno, a najveće više od tisuću kuna.
Zakon bi do 15. studenoga trebao u Sabor.
Porez na nekretnine počeo bi se plaćati tek od 2018. godine
Dosta prašine digla je i najava uvođenja jednostavnog poreza na nekretnine, odnosno pretvaranje komunalne naknade u porez, no taj bi se porez počeo plaćati tek od 2018. Očekuje se i spuštanje poreza na dobit za velike sustave na 18, a male na 12 posto, dok bi se promjene u oporezivanju PDV-a (sa stopama 6, 12 i 24) prenijele u drugu polovicu mandata, piše Večernji.
