Prema posljednjem izvješću Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ekonomskog instituta Zagreb, promet nekretninama u prošloj godini iznosio je visokih 60 milijardi kuna. To predstavlja povećanje od 20 milijardi više nego 2020. godine, a broj kupoprodaja veći je za 30 posto.
Najveću cijenu po kvadratnom metru i to čak više od dvije tisuće eura imali su stanovi u Dubrovniku, Rovinju, Splitu i Opatiji, dok je u Zagrebu ta cijena u prosjeku iznosila 1600 eura po četvornom metru.
Luka Brkić, ekonomski analitičar sa Sveučilišta Libertas, komentirao je situaciju i smatra da je u određenom postotku moguće i pranje novca preko nekretnina.
Siva ekonomija
Brkić je rekao i da APN-ovi krediti dodatno stimuliraju potražnju za stanovima, pa onda i rast cijena.
“Moguće je ići u malo spekulativnije vode i reći da veliki dio koji se kupuje gotovinom ima i spekulativne karakteristike i atribucije, odnosno da je moguće riječ o nekom postotku pranja novca”, rekao je Brkić.
Smatra i da procjene nekih domaći i međunarodnih istraživanja pokazuju da bi siva ekonomija u Hrvatskoj mogla biti nešto manje od 30 posto BDP-a.
“To je ogroman novac koji ne završi u poreznom sustavu. To je nešto što definitivno predstavlja problem. Je li to sad trećina ili ne, ali definitivno je previsoko”,zaključio je Brkić.
