Na zagrebačkoj je burzi lani bilo neuobičajeno živo i uzbudljivo. Naime, tvrtka Pivac najavila je preuzimanje zagrebačkog Kraša, a u tu se borbu upustio i poduzetnik iz Srbije Nebojša Šaranović, a cijena dionice ubrzo je s 400 kuna skočila na više od 1000 kuna.
Koncem studenog većinski je vlasnik postao Pivac, nakon što je 18 posto dionica kupio od tvrtke Kraš-ESOP u kojoj su udjele imali zaposlenici, a dio radnika tada je odlučio podnijeti prijavu protiv čelnih ljudi Kraša sumnjajući da su počinili cijeli niz kaznenih djela.
Radnici su tvrdili da dok oni nisu mogli kupovati udjele, iste se gomilali menadžeri. RTL-ova Potraga otkrila je kako je upravo u vrijeme kada se naveliko govorilo o preuzimanju Kraša, dvadesetak direktora, članova Uprave i Nadzornog odbora kupilo gomilu udjela te ih u manje od dva mjeseca prodalo zaradivši pritom šezdesetak puta veće iznose.
“Ja bih rekao da je ono što se događalo u rujnu i listopadu s dionicama Kraša jedan od najzanimljivijih događaja na Zagrebačkoj burzi u zadnjih desetak godina”, kazao je ekonomski analitičar Danko Sučević.
“Kad se u roku od 40 dana imate 28 posto koji su promijenili ruke i cijena je otišla gore 100 posto”, dodao je financijski konzultant Andrej Grubišić.
To se događa samo jednom u povijesti društva, jedna bude IPO, jedanput bude ESOP prodaja, samo jedanput. Nakon toga netko je to znao, čekao, i zaradio bogatstvo”, ističe Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Zagonetnog srpskog poduzetnika Šaranovića na koncu su braća Pivac nadigrali, a za 52 posto dionica dali su 430 milijuna kuna. “Ma, profitirali su i ovi koji su kupovali dionice po 300 ili 400 kuna, a prodali ih po 1000”, objašnjava Grubišić.
Svoje viđenje te situacije za RTL-ovu Potragu iznijela je i prokorustica Kraša Marica Vidaković. “Vi se u tom trenutku susrećete s dva velika igrača koji imaju čistu situaciju, i u jednom trenutku prijeti da se dva velika igrača udruže i obezvrijede što se napravilo u proteklih 19 godina”, rekla je.
Ekonomski analitičar Sučević naglašava, pak, da su braća Pivac platili barem dvaput više nego što su namjeravali. Oni su radnicima najprije ponudili 430 kuna po dionici, a na kraju im platili 861 kunu. Analitičari kažu da je to dobar posao. “Na kraju se priča svela na to da je primorao braću Pivac da plate više nego što su namjeravali, da je Kraš-ESOP iz toga izašao na neki način bogatiji nego prije, a njegovoj Kappa grupi je ostalo 28 posto Kraša”, pojašnjava Sučević.
No, dio radnika Kraša nije dobio ništa. Upravo oni su podnijeli kaznenu prijavu DORH-u upirući prstom na čelne ljude Kraša zbog navodno nesavjesnog gospodarskog poslovanja i sklapanja štetnog ugovora.
Uvjereni su da u cijeloj priči ima elemenata kazneog djela. Prokuristica Vidaković odgovara im da imaju pravo raditi što god misle da trebaju kako bi zaštitili svoja prava, a da će ona javnosti podastrijeti brojke. Pa je rekla da krajem 2019. više od tisuću radnika imalo udjele u Kraš ESOP-u, s tim da su neki imali samo pola udjela, dok je najviše bilo onih s jednim udjelom. Potvrdila je da su oni koji su imali udjele od 400 kuna unovčili ih i za više od 73.000 kuna. Radnici tvrde da se dogodila pljačka.
“Onda shvatiš što su napravili. Pljačku. To je pljačka. Pa Kraš-ESOP je radničko dioničarstvo”, optužuje jedna radnica Kraša.
Prokuristica Vidaković odgovara da je prvi kolektivni ugovor u novoj Hrvatskoj napravljen u Krašu te da nema komapnije u kojoj ima toliko radničkih prava kao ondje. “Ja bih vrlo rado da pogledate prosječnu plaću sektora, naše branše, koliko je u Krašu, pa mi recite imam li razloga biti povrijeđena”, uzvraća Vidaković na prozivke.
Kraš-ESOP formiran je prije 19 godina kao d.o.o. koje je držalo 18 posto temeljenog kapitala kompanije. Udjele su mogli imati samo radnici Kraša zaposleni na neodređeno vrijeme. Kada bi radnik odlazio iz Kraša u mirovinu ili zbog nekog drugog razloga vraćao bi te udjele u trezor i za to dobio naknadu. Tisuću radnika imalo je udjele i za Kraš-ESOP se govorilo da je primjer radničkog dioničarstva, ali radnici tvrde da nisu svi imali istu priliku da upišu udjele.
“Nemam dionice i nikad me nisu njima ponudili. Radim tamo preko 20 godina. Ponudili su osobama, djelatnicama koje imaju puno manje staža. U tom omjeru jako puno ljudi ima koji nisu uopće bili ponuđeni da uzmu ESOP-ove dionice. Neki su kad su saznali to išli u dioničko društvo gdje su tamo pokušavali nešto napraviti, pa su im dali spis da se upišu na taj spis i onda im je rečeno da kad bude dionica da će ih pozvati, što je nerealno jer su već svi udjeli prodani”, kaže anonimno jedna radnica.
“Nakon toga kad su počele stizati informacije o udjelima, o tome tko ima koliko. To je bilo još gore. Nitko to nije znao, nitko o tome nije vodio brigu. Nitko nije niti sanjao da će Kraš-ESOP ikad biti prodan”, rekla je anonimna radnica Kraša.
Ekipa RTL-ove Potrage na Trgovačkom sudu je dobila uvid u knjige Kraš ESOP-a iz kojih se vidi da je početkom listopada 2019. na raspolaganju bilo 156 udjela različitih nominalnih vijednosti od 200 do 2000 kuna te da je te udjele uoči prodaje ESOP-u kupilo 26 uposlenika Kraša. Među njima je osmero direktora sektora ili povezanih društava, dva člana uprave, pet menadžera iz nadzornog odbora Kraša, a iz samog ESOP-a dvije osobe – direktorica i prokuristica. Čak 17 menadžera. Radnici ih stoga optužuju za pogodovanje.
“Što je to drugo nego baratanje povlaštenim informacijama. Oni su sve znali što će se dogoditi s prodajom Kraš-ESOP-a Pivcu. Da, oni su svi dolazili pozivani od 9. do 11. mjeseca. U 10. se to naročito desilo kad su direktori, menadžeri pozivani u dioničarstvo da upišu dionice. Pozivala ih je direktorica Odjela dioničarstva. Ona ih je pozivala”, kažu.
Menadžeri su tih dana plaćali udjele u prosjeku oko 9.500 kuna, to bi ubrzo unovčili u stotinama tisuća kuna. Kad se ESOP prodao braći Pivac udjeličari su dobili oko 18.000 kuna po jednom udjelu od 100 kuna nominalno. Dakle ako je netko imao udjel od 400,00 kuna dobio je 2000 kuna. Međutim, druga je slika kod menadžera. Primjerice, u fotofinišu kupuje pet udjela po 700, odnosno 35 udjela po 100 kuna. Koje u stvarnosti plaća oko 9500 kuna koje ubrzo vrijede 630.000 kuna. Pridodaju li se tomu udjeli koje su kupovali ranijih godina, ispada da su 23. studenog prošle godine oni na vrhu Kraša zaradili milijunske iznose.
“Da je netko u kratkom vremenu uložio 100, a dobio 1000, ili od 10.000 dobio milijun kuna, onda se radi o krajnje nemoralnom činu, ali u zakonskim okvirima, vjerojatno”, kazao je ekonomist Jakovčević.
Prokuristica Vidaković uzvraća da da se dvaput godišnje odlučivalo o tome i da je na oglasnim pločama bio poziv. “Nije moralna ova prijava. Svi oni znaju gdje je moja kancelarija i mogli su dati primjedbe, i izvršiti uvide u poslovne knjige. Pa bi gorčina ostala što nisu na vrijeme shvatili ima li ili nema nema koristi od tog ESOP-a. Danas kada je ESOP koristan, ljutiti su, ali trebaju biti ljutiti na sebe”, zaključila je Vidaković dodavši da nije špekulirala niti imala povlaštene informacije.
