Procurili obrisi Beroševe reforme zdravstva, evo što se planira promijeniti

Ilustracija (Foto: Pixabay)

Poznati su neki reformski obrisi Beroševe reforme zdravstva, a objavio ih je Dnevnik.hr. Reformske planove koji su do sada poznati podijelili su u dva dijela – obiteljsku medicinu i bolnice. Primarna zaštita prvi je korak kad vam treba doktor. Ovdje se planiraju mobilne ljekarne, mobilne ambulante. Plan je otvoriti više ordinacija u domovima zdravlja. Tu je ipak najveći problem koji će to liječnici raditi jer, unatoč planovima specijalizacija i rasta plaća, ne treba zaboraviti da svaki treći liječnik u Hrvatskoj u roku od pet godina može u mirovinu.

Prijedlog je i da bi bolnički liječnici dolazili u domove zdravlja obaviti neke preglede, recimo ginekolog iz bolnice odradio bi poslijepodnevnu smjenu u domu zdravlja koji ima problem s manjkom te struke. No tu je pitanje kada, u sklopu radnog vremena, i kako ako znamo da liječnici rade prekovremeno. Tu su sistematski pregledi za starije od 18, doduše još uvijek se ne znaju detalji.

Prevencija je ključ i kod nacionalnih programa, pa će zaživjeti i dva nova, melanom i otkrivanje kolesterola kod djece. Za sve one koji nemaju dopunsko, a završe na bolničkom liječenju, umjesto dosadašnjih 2000 kuna spominje se da bi maksimalni iznos za zdravstvene usluge bio dvostruko veći.

Trebali bi se uvoditi u tri faze

Što se bolničkog sustava tiče, županijske bolnice mijenjaju vlasnika, iz lokalnih idu u državne ruke. Mogle bi se tu mijenjati i neke stare navike, da se ne ide na svaki pregled u bolnicu koja vam je najbliže, nego u onu koja je kvalitetnija po usluzi koju vam pruža. Laički rečeno, to znači da ne moraju svi biti za sve.

Na primjer, karcinom štitnjače više se ne bi operirao u manjoj bolnici, gdje doktori to možda obavljaju pet puta na godinu, nego u centrima izvrsnosti. Pročešljat će se opet lista skupih lijekova da se vidi koji zaista trebaju biti na popisu i koji pomažu pacijentima.

Neki liječnici više ne bi smjeli raditi u dvije bolnice, javnoj i privatnoj, jer i tu bi se uvela neka ograničenja. Bolničko liječenje trebalo bi se smanjiti za deset posto, dok bi se u dnevnim bolnicama povećalo za dvadeset posto, pa bi sve to dovelo do toga da se prosječni broj dana liječenja smanji sa sadašnjih devet na sedam. Sve ovo su tek obrisi reforme, navodi Dnevnik.hr, koji bi se trebali uvoditi u tri faze, do 2030.

Komentari