Online trgovci sa sjedištem u EU su obvezni , između ostalog, prihvatiti povrat robe u roku 14 dana od prodaje, bez objašnjenja kupca zašto su je vratili.
Jučer navečer je Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao Akt o jedinstvenom digitalnom tržištu. Usvojen je i prijedlog Biljane Borzan da se uvedu oznake sigurne online kupovine za trgovce sa sjedištem u EU.
Online trgovci sa sjedištem u EU su obvezni , između ostalog, prihvatiti povrat robe u roku 14 dana od prodaje, bez objašnjenja kupca zašto su je vratili. Troškove povratne dostave, ukoliko nije drugačije dogovoreno u trenutku kupnje, snosi trgovac, a trgovci sa sjedištem u EU moraju davati jednoznačnu informaciju o svim troškovima kupnje. Svaki tzv. ‘skriveni trošak‘ kupac mora izričito odobriti.
“To je naravno pošteno prema kupcima jer kupuju na neviđeno, ali stvara velike troškove trgovcu. Ideju za uvođenje oznake za sigurnu internet kupovinu sam dobila upravo od hrvatskih online trgovaca. Naime, žalili su mi se da budući da imaju sjedište EU, obvezatni su se pridržavati pravila, dok se njihovi konkurenti iz Švicarske, SAD-a ili država Azije predstavljaju kao povoljni, a nerijetko varaju kupce “, kaže Borzan.
S druge strane, više od 60 posto građana EU se boji kupovati online jer nisu sigurni koja su im prava u slučaju problema. Prosječnom potrošaču je vrlo teško odrediti ima li online trgovac sjedište u EU. Čak ni web stranice s domenom .eu, .hr ili pak co.uk ne jamče europsku lokaciju trgovca i zbunjuju potrošače. Samo prilikom kupovine digitalnih sadržaja ih se godišnje ošteti za 64 milijarde eura.
“Uvođenjem prepoznatljive oznake kakva sad postoji za online ljekarne, kupci će lakše prepoznati kod koga mogu s povjerenjem kupovati, a pošteni trgovci će biti privilegirani u srazu s konkurencijom koja se ne pridržava europskih direktiva. Jako sam sretna što je ideja na kojoj radim već godinu dana konačno usvojena”, kazala je Borzan.
Stvaranje okvira za sigurnu online kupovinu jedan je od prioriteta EU. Procjenjuje se da bi povećanje e-trgovine za samo 10 posto dovelo do porasta BDP-a za 1,7 posto na razini EU.
Eurostat je jučer objavio da svaki treći stanovnik Hrvatske naručivao robu ili usluge putem Interneta, dok je na razini Europske unije to činio svaki drugi. Građani koji ove godine nisu kupovali na Internetu kao razlog prvenstveno navode sklonost fizičkoj kupovini, jer žele vidjeti proizvod prije nego ga kupe. Više od četvrtine njih navelo je (ne)sigurnost plaćanja odnosno bojazni vezane za privatnost, a 19 posto strahuje i da možda neće primiti naručenu robu odnosno uslugu ili da je neće moći vratiti.
