PREPORUKE HZZ-a: Hrvatskoj ne trebaju agronomi i novinari, traže se ova zanimanja

HZZ

Manjak građevinskih zvanja.

U ovom trenutku, u Hrvatskoj je 236 tisuća službeno nezaposlenih osoba. Nažalost, škole i fakulteti i dalje prate neka svoja upisna pravila koja se u velikoj mjeri i dalje ne poklapaju s potrebama tržišta.

Prema preporukama za 2017. na službenim stranicama HZZ zagrebački bi fakulteti i Sveučilište, tako, trebali smanjiti broj upisanih studenata na politologiji, filozofiji, novinarstvu, tekstilno-tehnološkim fakultetima, grafici, agronomiji, prometu, veterini, ali i poslovnoj ekonomiji. Maturanti se ovog ljeta ne bi trebali upisivati ni na trogodišnje stručne studije za trenere, poslovnu ekonomiju ili javnu upravu. Lista četverogodišnjih srednjih škola još je veća, piše Večernji.

Preporuke za 2017. uzele su u obzir podatke o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe, kao i najavljene promjene upisnih kvota. Sredinama koje nemaju fakultete/srednje škole preporučuje se stipendiranje učenika i studenata na drugim područjima. Poznato je da samo četvrtina srednjoškolaca u Hrvatskoj uspijeva brzo (unutar 6 mjeseci) naći posao po završetku škole, dok je kod visoke stručne spreme taj udio oko 40 posto.


Nedostaje mesara, pekara i građevinara

S fakultetskom diplomom (ne i svakom) po lakoći zapošljavanja mogu se uspoređivati jedino neka zvanja iz trogodišnjih obrtničkih i drugih škola. Zagrebački ured sugerira da se u dvogodišnjim ili trogodišnjim školama poveća upisna kvota za niz zvanja u građevini, mesare i pekare, dok bi primjerice trebalo smanjiti upisna mjesta u školama za frizerke, tehničke crtače i fotografe.

Većini se sugerira da upišu više učenika za brojna građevinska zvanja, dok bi četverogodišnje srednje škole za veterinarske, odjevne, prehrambene, prometne, kemijske i tehničare cestovnog prometa trebalo prorijediti.

Na fakultetskoj razini zvanja budućnosti donose medicina, matematika, fizika, računarstvo, farmacija, germanistika, logopedija, rehabilitacija, elektrotehnika i strojarstvo. Među nezaposlenim osobama oko 70 tisuća je mlađih od 29 godina, 72 tisuće starije je od 50, a oko 109 tisuća dugotrajno je bez posla. Iduće će godine država u njihovo zapošljavanje uložiti 1,5 milijardi kuna, od čega 700 milijuna kuna u stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koje bi se trebalo primijeniti i na nezaposlene s četverogodišnjom srednjom školom. Naknada za stručno iznosi  2400 kuna mjesečno

Komentari