Pravobraniteljica za djecu komentirala početak školske godine pa prozvala roditelje koji se protive nošenju maski

Foto: Tomislav Smoljanovic/PIXSELL

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević za Hinu je komentirala održavanje nastave u vrijeme koronavirusa te sam početak školske godine.

Na pitanje svih pitanja, hoće li škole postati nova žarišta, ni ova stručnjakinja nema odgovor.

“Teško je jednoznačno odgovoriti na to pitanje, jer su prilike na terenu različite, škole se razlikuju po uvjetima, kapacitetima, a različita je i epidemiološka situacija na području države. Izuzetno je važno da su se djeca vratila u škole jer je to korak prema normalizaciji života, ali je jednako važno da se svi drže uputa i preporuka za zaštitu zdravlja učenika i zaposlenika, odnosno da svi daju maksimum u organizaciji nastave i drugih školskih aktivnosti. Pritom je najveća odgovornost na ravnateljima koji moraju osigurati uvjete za zaštitu sigurnosti i zdravlja djece u školama, procijeniti rizike i upozoriti na teškoće koje treba ukloniti. Što se tiče širenja zaraze, dosadašnja iskustava upućuju da škole nisu bile ključne za širenje zaraze. No, stalno moramo biti na oprezu, pratiti promjene stanja, prilagođavati se i reagirati po potrebi”, rekla je.

Jedan od uvjeta koji bi trebao osigurati sigurnost djeteta u školi i obaveza je nošenja zaštitne maske, no neki roditelji žustro se protive istom. Pravobraniteljica pak tvrdi, to nikako nije u interesu djece.

“Ova mjera usmjerena je na zaštitu dobrobiti učenika, a ne njegovu dodatnu ugrozu. Roditelji se i nama žale, imali smo veći broj pritužbi na uvođenje te mjere, ali dok je ona na snazi treba je se pridržavati. Apeliram na roditelje da podrže svoju djecu u provedbi te mjere. Naime, roditelj koji se protivi obvezi nošenja maske, bez da postoje opravdani razlozi da dijete bude izuzeto od toga, svjesno preuzima odgovornost za rizik od zaraze, ne samo svog djeteta, već i ostalih učenika koji s njim borave u istom razredu. To predstavlja zanemarivanje zdravstvene skrbi o djetetu i svjesno ugrožavanje zdravlja drugih”, govori.


Istaknula je i istraživanje znanstvenica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagreba pod nazivom „Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone“, u kojem se bave istraživanjem dječjeg iskustva u pandemiji.

“Rezultati su pokazali da je učenicima osnovnih škola nastava na daljinu bila teža od one u školi, dok je mišljenje srednjoškolaca bilo podijeljeno. Većini djece u to vrijeme najviše su nedostajali prijatelji i vršnjaci. Prema tome, on-line nastava je na određeni način, za određenu skupinu djece, predstavljala dodatnu otežavajuću okolnost u pandemiji”, zaključuje.

Upozorenje inspektora civilne zaštite: ‘Javni prijevoz mnogo je veći problem od noćnih klubova!’

Komentari

loading...