Zadnje procjene govore da se u Hrvatskoj za proteklih devet mjeseci 2016. godine konzumiralo blizu 50 milijuna litara sladoleda.
Podatak je to koji je iznenadio slastičare, koji su već godinama naučeni da je taj prosjek negdje blizu 25 – 28 milijuna litara. No odgovor je jednostavan, uspješna turistička sezona intenzivirala je potrošnju sladoleda. Neki optimisti tvrde da je to i daleko više.
Hrvat prosječno pojede 7,5 litara sladoleda godišnje, dok Amerikanac čak 15 litara. U Hrvatskoj su najveći ljubitelji i potrošači sladoleda Zagrepčani, a onda slijede Dalmatinci te iza njih Slavonci.
U Hrvatskoj radi 580 slastičarnica. Najveći porast proizvodnje je u obrtničkim tvrtkama, gdje značajnu ulogu igraju segmenti izvornosti i originalnosti proizvoda, vjernost kupaca, te konačno profiliranje sve većeg broja slastičarnica u pravcu proizvodnje izvornih hrvatskih slastica. Još bolji su rezultati u proizvodnji kolača.
Izvorne slastice iz deset zemalja svijeta
O svemu tome bit će između ostalog govora i na ovogodišnjem „Interslastu“, V. Internacionalnom kongresu izvornih i tradicijskih slastica koji se održava 11. i 12. listopada u hotelu „Well“ Tuheljske toplice, a obuhvaća zemlje područja Alpe Jadran i zemlje bivše Jugoslavije te Češku.
Partner zemlja kongresa je Italija s nacionalnim Udruženjem talijanskih slastičara CONPAIT. Kongres se održava pod pokroviteljstvom Krapinsko – zagorske županije, Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije, Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije, Hrvatskog kuharskog saveza, Saveza hrvatskih slastičara. Inozemni pokrovitelj je najveći svjetski sajam slastičarstva i sladoledarstva SIGEP iz Rimini u Italiji, glavni domaći sponzori su Podravka d.d. Koprivnica a stručni i gastro sponzor Dukat d.d. Zagreb. Sudjeluju sljedeće zemlje; Australija, Njemačka, Austrija, Češka, Rusija, Island, Italija, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Hrvatska. One će putem svojih predavanja i radionica pokazati njihov način spravljanja slastica.
Na kongresu će biti jedna od udarnih tema korištenje egzotičnog voća u slastičarstvu, a 3 hrvatske županije predstavit će svoje izvorne slastice; Koprivničko – križevačka će predstaviti bregovsku pitu, Krapinsko – zagorska županija kolače koji su se spravljali vezano za narodne običaje, te Primorsko – goranska županija rapsku tortu. Sve će to biti posluženo na degustaciju sudionicima koji će uz to kušati slastice iz Moravske i Šlezije, Pavlovu tortu iz Australije. Predstavit će se nekoliko najpoznatijih proizvođača sladoleda, slovenski Rokmar, talijanski Mec 3, njemački Dreidoppel, ukupno 40-tak vrsta sladoleda.
Smotra najboljih slastičara
Statistika govori da je proizvodnja kolača nadmašila sva očekivanja, a u prvih devet mjeseci proizvodnja je porasla za 20 %, a proizvodnja i dalje raste. Slastičarski proizvodi imaju različite cijene. Najjeftiniji je sladoled u Zagrebu gdje kuglica košta od 7 kuna naviše, u Zadru ćete kuglicu platiti 8 kuna u Splitu 9 kuna u Opatiji 10 kuna, a u nekim hrvatskim, turističkim središtima čak i 12 kuna.
“Jedan od vrlo važnih segmenata ovogodišnjeg ‘Interslasta’ je natjecanje profesionalnih slastičara iz cijele regije za nagradu Interslast CUP 2016. te natjecanje učenika Srednjih slastičarskih, prehrambenih i kuharskih škola Slovenije, Hrvatske, Češke, Srbije i Crne Gore. Prvoplasirana pobjednička ekipa izravno odlazi na Svjetsko juniorsko natjecanje slastičara u Italiju 2017. godine!” ističe Stjepan Odobašić, direktor Novinsko – nakladničke tvrtke Robinson iz Zagreba, koja je pokretač i organizator ovog tradicionalnog događanja.
Osnovni cilj kongresa je preferirati tradicijske slastice Hrvatske, regije i svijeta, te omogućiti da slastičari upoznaju neizmjerno bogatstvo svijeta domaćih slastica.
Dodajmo podatak da je prošle godine ukupan promet tradicijskih i izvornih proizvoda u Europi bio blizu 50 milijardi eura. A tu je šansa Hrvatske zaista velika, posebice u gastro-turizmu. No velika šansa je i u izvozu. Hrvatski proizvođači danas izvoze sladoled na dvadesetak stranih tržišta, među kojima su po količinama najvažniji Mađarska i Slovenija, Norveška i SAD, a započeo je i izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate.
