Povećava se minimalac i smanjuje porez na dohodak! Evo što je novo u 2021.

Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Početak nove godine donosi i niz novih zakona, izmjena ili pak dopuna postojećih, a evo što se sve mijenja u 2021.

Povećava se minimalna neto plaća-3.400 kuna

Tako od početka ove godine minimalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 3.400 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više nego li 2020. godine.

Minimalna satnica za student servis – 26,56 kuna

Od povećanja minimalne plaće ‘profitirat’ će i studenti koji rade preko student servisa, kojima poslodavci od početka ove godine moraju plaćati minimalno 26,56 kuna po satu, što je oko 4,7 posto više od dosadašnjih 25,39 kuna.

U veljači prve isplate nacionalne naknade za starije

Hrvatska će od ove godine svojim državljanima starijim od 65 godina koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu početi isplaćivati nacionalnu naknadu za starije osobe, i to u iznosu od 800 kuna. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović očekuje kako će je u prvoj godini primati oko 20.000 korisnika. HZMO će isplaćivati tu naknadu, i to preko poslovnih banaka.

Niže stope poreza na dohodak

Izmjene Zakona o porezu na dohodak dio su zakonskog paketa koji regulira peti krug porezne reforme. Tim su izmjenama snižene stope poreza na dohodak – stopa od 24 posto na 20 posto, a od 36 na 30 posto.

Građanima koji s obzirom na svoju plaću pa tako i poreznu osnovicu plaćaju porez na dohodak niže bi stope trebale donijeti i veću plaću, od desetak kuna pa sve do tisuću-dvije ili više kuna. Koliko točno ovisi, naime, o samom iznosu plaće, olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.

Ukida se I oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka. No, povećava se porezno opterećenje za one koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno povećava se ta tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54 na 60 posto.

Novina je zakonskih izmjena i da građani koji iznajmljuju stan, ako ugovor ovjere kod javnog bilježnika, više sami neće morati u Poreznu upravu već će obvezu da taj ovjereni ugovor pošalju poreznicima imati javni bilježnici. Ako se, pak, ugovor sklapa bez ovjeravanja kod javnog bilježnika, građani će ga i nadalje sami trebati donijeti u Poreznu upravu.

Država fond izravnanja preuzima na sebe

Tako se, sukladno izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne (područje) samouprave, povećavaju udjeli općina i gradova u raspodjeli poreza na dohodak sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije i dalje ostaje 6 posto. No, sredstva za fond izravnanja, koji je do sada u raspodjeli poreza na dohodak imao udio od 17 posto, od ove godine se osiguravaju u državnom proračunu.

Porez na dobit – stopa za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna pada s 12 na 10 posto

Također je s 12 na 10 posto smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 posto na 10 posto stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.).

PDV – prag za plaćanje prema naplaćenim računima diže se na 15 milijuna kuna

Izmjenama Zakona o PDV-u podignut je prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama – sa 7,5 na 15 milijuna kuna. Također se proširuje mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu.

Fiskalizacija – blagajnički maksimum pravilnikom će propisati ministar financija

S početkom godine počinje i primjena nekih odredbi usvojenih još krajem 2019. godine pa tako od 1. siječnja 2021. počinje obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.

Zakon o strancima – ukidaju se kvote za strane radnike

Hrvatska s početkom 2021. ukida model kvota za zapošljavanje stranaca iz trećih država i prelazi na novi model koji bi poslodavcima trebao olakšati zapošljavanje stranaca.

Novim Zakonom o strancima, koji je također s današnjim danom stupio na snagu, uvodi se novi model koji se temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad.

Zakon o upućivanju radnika u RH

Njime se uređuju temeljna pitanja vezana uz položaj radnika u skladu i na temelju europskih pravnih izvora te se pruža okvir za naknadu za obavljeni rad i druge uvjete rada upućenih radnika.

U to spadaju prava i zajamčene visine naknade za obavljeni rad u Hrvatskoj, prava na zaštitu na radu, radno vrijeme i odmore, zaštitu od diskriminacije, pravo na kvalitetu smještaja i troškove unutarnje mobilnosti radnika na koje ima pravo i domaći radnik te sudsku zaštitu tih prava.

Regulira se privremeni boravak digitalnih nomada

Hrvatska je i među rijetkim zemljama koje su regulirale privremeni boravak digitalnih nomada. Privremeni boravak može se odobriti državljanima treće zemlje koji u Hrvatskoj namjerava boraviti ili boravi u svrhu boravka digitalnih nomada – regulirao je novi zakon.

Uglavnom je riječ o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, a njihovu privlačenju trebale bi pridonijeti i porezno oslobođenje njihovih primitaka, regulirano izmjena Zakona o porezu na dohodak koje su danas stupile na snagu.

Stopa za obračun i plaćanje turističke članarine smanjuje se za 12 posto

Poduzetnici u ovoj godini mogu računati na smanjenje nekih parafiskalnih nameta. Tako će plaćati 12 posto manju članarinu turističkoj zajednici, regulirano je izmjenama Zakona o članarinama u turističkoj zajednici.

Njima je također omogućeno i da Porezna uprava rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti, a uređen je i obračun obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

Nova uredba o posebnom porezu na aute 

Krajem prošle godine Vlada je donijela i novu uredbu o posebnom porezu na motorna vozila, a ministar financija očekuje da bi to moglo voditi i pojeftinjenju auta.

Uz ekološku komponentu, poseban porez na motorna vozila ima i vrijednosnu komponentu, a novom je uredbom vrijednosni prag do kojega se poseban porez ne plaća podignut sa 150 na 200 tisuća kuna.

DAB mijenja ime u Hrvatska agencija za osiguranje depozita

Nakon što je Hrvatska sredinom prošle godine ušla u predvorje za uvođenje eura – Europski tečajni mehanizam (ERM II), i u području bankarstva nastavljeno je i usklađivanje zakonodavstva s europskim pravilima.

Do sada je ulogu sanacijskog tijela i za kreditne institucije i investicijska društva, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), no to više neće biti u njenom djelokrugu. Stoga DAB s početkom ove godine mijenja i ime, i to u – Hrvatska agencija za osiguranje depozita.

ARZ se pripaja HAC-u

I dok DAB samo mijenja naziv i dijelom nadležnosti, nakon 22 godine s poslovne scene kao samostalan poslovni subjekt nestaje tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb, koja se pripaja Hrvatskim autocestama (HAC).

Komentari

loading...