U situaciji povećanog zaduživanja i smanjenih primanja građani žive samo kako bi otplatili ratu kredita.
Krajem ožujka ove godine ukupni krediti, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) iznosili su 15,7 milijardi eura, što je za 134,6 milijuna eura manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Time je nastavljeno višegodišnje nominalno razduživanje stanovništva, međutim, iz HNB-a napominju kako gotovinski nenamjenski krediti jedini bilježe rast i to godišnje od 3,6 posto, piše Al Jazeera Balkans. No, to nije slučaj samo u Hravstkoj, već i u drugim zemljama regije – da vrijednost nenamjenskih kredita sve više raste, a građani se i dalje zadužuju dok im se primanja smanjuju.
‘To nije život, to je puko preživljavanje’
Kako je za Al Jazeeru kazao 36-godišnjak iz Vukovara, podigao je kredit na 31 godinu kako bi kupio kuću u kojoj bi živjela njegova peteročlana obitelj. Kada su, kaže, kupili kuću, vidjeli su da nemaju više novca da je adaptiraju i usele, stoga su digli još jedan kredit. Sada cijela plaća njegove supruge, kaže, ide na pokrivanje kredita.
Jedinu im sreću u svemu predstavlja to što, dodaje, nisu uzeli kredit u švicarskim francima, a sve je ostalo, kaže turobno. Od njegove plaće plaćaju račune, a od ženine redovno podmiruju mjesečne rate kredita. Za to im je vrijeme kuća pod hipotekom.
“Ono što nam ostane je mizerija. To nije život, to je puko preživljavanje. Ja imam prosječnu plaću od 4.000 kuna, a supruga je na minimalcu od 2.800 kuna. Njena plaća ide na pokrivanje dva kredita i ono što imamo na nekim karticama. Dok s mojom plaćom izmirimo režije i ono što je potrebno za troje djece, koji su školarci i svašta im treba, ostajemo čisto na kruhu i mlijeku. Sreća pa imamo moju mamu i oca od supruge, koji nam nešto pomognu novčano ili prehrambeno”, kazao je taj Vukovarac.
Ukupni krediti građana u Hrvatskoj iznose 15,7 milijardi eura
Prema podacima iz čitave regije, građani više od stambenih uzimaju nenamjenske potrošačke kredite koji im služe za “pokrivanje” starih kredita, ali i za renoviranje stanova ili kuća, kupovinu automobila ili pak onog krajnjeg – plaćanja liječenja.
U Hrvatskoj ukupni krediti građana iznose 15,7 milijardi eura, dok je u Srbiji, za usporedbu, krajem prošle godine svaki građanin bankama i leasing-kompanijama u prosjeku bio dužan 986 eura, a u Bosni i Hercegovini ukupni su krediti građana koncem prošle godine dosegli četiri milijarde eura, od čega tri milijarde čine nenamjenski krediti.
“Prvo sam digao kredit od 2.500 eura, pa onda od 5.000 eura, da ‘pokrijem’ taj, pa 7.500 eura, kako bih ‘pokrio’ ovaj prethodni – stigao sam tako na ratu od 175 eura mjesečno. Napredovao sam na poslu i odlučio opet podići kredit da kupim auto, što znači i plaćanje kasko osiguranja. Kada se sve to zbrojilo, mjesečno sam morao davati 400 eura na rate kredita, a onda sam nekoliko mjeseci poslije ostao bez posla“, kazao je za Al Jazeeru jedan Sarajlija.
On je, kaže, imao sreću što je ubrzo ponovno našao posao i nastavio otplaćivati nagomilani kredit.
Građani žive kako bi otplatili ratu kredita
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kazao je da su građani u regiji krenuli putem u kojem se danas nalazi prosječni Amerikanac, koji ima istu plaću kao i prije deset godina, s tim da je tada imao jedan kredit, a sada ih ima tri. Pavlović dodaje da su posvuda troškovi donekle ostali isti, ali su se primanja smanjila.
U situaciji kada građani moraju naći rješenje kako da podmire dospjele obaveze najčešće se, kaže Pavlović, odgađa plaćanje dijela režija, s tim da se na kraju i to mora platiti. U situaciji povećanog zaduživanja i smanjenih primanja građani žive samo kako bi otplatili ratu kredita.
