Pomažu li “bakrene maske” u sprječavanju širenja koronavirusa? Evo rezultata istraživanja

foto.Zeljko Lukunic/Pixsell

Krajem kolovoza u hrvatske su ljekarne stigle “Bakrene maske”, a za koje se smatralo kako bolje štite od zaraze koronavirusom, te općenito od virusa i bakterija, jer je prilikom njihove izrade u materijal inkorporiran bakar oksid s antivirusnim i antibakterijskim svojstvima. Ono što je dodatno pobudilo želju za kupovinom istih, bila je činjenica što je riječ o maskama koje se mogu koristiti višekratno, dok se fizički ne unište, ne poliju vodom ili se značajno ne zaprljaju.

Maske su dolaskom u ljekarne ”planule”, jer su građani dakako željeli što bolju i kvalitetniju zaštitu, kad smo već primorani nositi maske.

MC1 – antibakterijska maska za lice revolucionarni je višenamjenski virusni deaktivator. Samo-sterilizirajuća maska razvijena je u Izraelu i prva je svjetski regulirana maska za lice impregnirana mikro česticama bakrovog oksida. Patentirana tehnologija pruža jedinstvenu prevenciju i značajno uklanjanje virusa primjenom sloja bakrovog oksida, navodio je uvoznik ovih maski za Hrvatsku.

Štite li uistinu bakrene maske od koronavirusa bolje od ostalih?

Neovisno istraživanje francuskih znanstvenika s raznih instituta otkrilo je koliko bakar, koji je poznat po svojim antimikrobnim svojstvima, utječe na širenje koronavirusa.


Premda je dosad otkriveno da se novi koronavirus širi kapljičnim putem i rukama, posebno dodirivanjem kontaminiranih površina, još uvijek je mnogo nepoznanica oko prijenosa virusa. Još uvijek nije posve jasno u kojoj se količini virus širi zrakom u odnosu na prijenos preko raznih površina.

Zbog toga su u svijetu provedena brojna istraživanja o utjecaju raznih antimikrobnih agensa koji bi mogli pomoći u sprečavanju prijenosa virusa. Među njima najviše se nade možda polagalo u bakar koji je poznat po svojim antimikrobnim svojstvima, a studije su pokazale da koronavirus na njemu ne može dugo preživjeti.

Istraživanje o utjecaju bakra na prijenos koronavirusa provedeno je u nekoliko domova za starije osobe u Francuskoj, a objavljeno je u časopisu Journal of the American Medical Directors Association. Istraživanje još treba proći dodatne provjere. Kvake, razne držače i druge površine koje se često dodiruju rukom zamijenili su bakrenim materijalom.

U ožujku su pratili podatke o pozitivnim testovima, a u vremenskom periodu od 30 dana od 353 ljudi, koje su pratili, kod 47 osoba (13%) je otkrivena zaraza.

Time su zaključili da bakar ipak nema pozitivnog utjecaja na spriječavanje širenja kronavirusa, što još jednom ističe važnost održavanja higijene ruku.

Novije studije sve više ističu važnost prijenosa virusa zrakom mikročesticama, a ovo istraživanje moglo bi biti još jedan dokaz koji ide u prilog toj teoriji, ističu znanstvenici u studiji. Ako se prijenos većinom odvija zrakom, onda je logično da zaštita materijalima poput bakra nije dovoljna.

Što se tiče prevencije, prijenos virusa rukama može se riješiti pravilnom higijenom i češćim pranjem ruku, no čini se da je prijenos rukama manje vjerojatan od onoga zrakom.

Ipak, iako bakar, sudeći po studiji, nema pozitivnog utjecaja na spriječavanje širenja koronavirusa, činjenica je kako je zasigurno manje bakterija na “bakrenim maskama” nego na običnim maskama ili kirurškim, a što je nedavno dokazano i testiranjem koje je provela RTL-ova Potraga kada su maske građana, koji su bili voljni predati iste na analizu, testirane upravo kako bi se provjerio  ”sadržaj” na istima ( dovoljno je podsjetiti na pronađene bakterije i iz debelog crijeva). Tada se pokazalo kako su “bakrene maske” imale najmanje bakterija na sebi, iz čega se da zaključiti kako su zdravije za nošenje od onih običnih ili kirurških.

Komentari

loading...