Poljoprivrednici u Europi na koljenima: ‘Bespomoćni smo!’ Otvara li se napokon prilika hrvatskim seljacima?

Foto: Neja Markicevic / CROPIX

Nakon što je Europa zatvorila svoje granice kako bi spriječila daljnje širenje koronavirusa, najveći poljoprivrednici u zemljama zapadne Europe našli su se u problemu.

Naime, mnogi od njih ovise o radnoj snazi iz istočnih zemalja koji sada ne mogu dolaziti na svoja radna mjesta. Tako u Velikoj Britaniji nema tko pobrati maline i izvući krumpir iz zemlje, dok u Njemačkoj, kako piše New York Times, bijele šparoge trunu u zemlji.

Europske su vlade opskrbu hranom proglasile pitanjem nacionalne sigurnosti, no zatvaranje granica onemogućilo je dolazak sezonskih radnika iz istočne Europe i sjeverne Afrike.

Europa neće ostati bez hrane jer kamioni puni hrane prelaze, ne samo državne granice, nego i s kontinenta na kontinent. No, bez jeftine radne snage iz istočnoeuropskih država one bogatije zemlje riskiraju gubitak svoje žetve. Voće i povrće brzo truli i uglavnom mora biti pobrano ručno, prenosi Novac.hr.

Njemačka ovisi o 300.000 sezonskih radnika koji tijekom proljeća i ljeta rade u polju, a sezona počinje krajem travnja. Budući da njihov dolazak nije moguć, tisuće Nijemaca prijavilo se za taj posao za koji satnica iznosi 9,35 eura, jednako kao minimalna satnica u Njemačkoj. Preciznije, prijavilo se 16.000 građana te zapadnoeuropske države, što je daleko manje od potrebnog.

U Francuskoj se 40.000 ljudi prijavilo za rad na farmama, a francuski trgovački lanci kupuju hranu isključivo s francuskih farmi. No budući da im treba čak 200.000 radnika, 40.000 ljudi jednostavno je nedovoljno.

Španjolska regija Huelva, inače najveći proizvođač borovnica u Europi, ostala bez čak 9000 sezonskih radnika iz Maroka. “Loša žetva može se nadoknaditi, no kada imam 80 posto proizvoda spremnih da se pobere, a nikog da to učini, osjećam se potpuno bespomoćno”, za Bloomberg je rekao Cristobal Picon, vlasnik polja jagoda i borovnica u Huelvi.

Najgore je prošla Italija, budući da je europski epicentar pandemije. Otprilike četvrtinu talijanske hrane pobere oko 370.000 sezonskih radnika koji uglavnom dolaze iz istočne Europe. Oni sada neće doći, a svega 2000 ljudi javilo se da ih zamijeni.

Situacija u Hrvatskoj je puno lakša jer naši poljoprivrednici ne ovise toliko o radnoj snazi iz inozemstva. Iako, kao i njihovi kolege u zapadnoeuropskim zemljama imaju problema s plasmanom robe i tu su mnogi našli izlaz u – on-line prodaji.

Kako je europska poljoprivreda na koljenima jer nema tko brati plodove postavlja se pitanje je li ovo povijesna prilika za hrvatske seljake i OPG-ove.

Naime, naši su se poljprivrednici često žalili na uvozne lobije i jeftiniju hranu iz inozemstva s kojom se oni nisu mogli boriti. Kako ti jeftiniji proizvođači iz zapadnih zemlja sada nemaju jeftinu radnu snagu mogu birati – poskupljenje ili smanjenje proizvodnje. I jedna i druga opcija mogla bi ići na ruku hrvatskim poljoprivrednicima kojima bi se sada mogla otvoriti nova tržišta, pa makar i samo ono domaće.

Komentari