Plenković, Marić i Vujčić predstavili planove za uvođenje eura: ‘Država će imati troškove, građani ne’

Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Kako je uvođenje eura kao nove službene valute sve bliže, Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u ponedjeljak prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Predstavljanje u 9:30 u Banskim dvorima odradio je u pratnji ministra financija Zdravka Marića Guvernera HNB-a, Borisa Vujčića. Uz prijedlog zakona, trojica članova Vlade, predstavili su i smjernice prilagodbe gospodarstva tijekom zamjene aktualne kune s eurom.

Euroizirana zemlja

Kako je Plenković rekao okupljenim novinarima na početku, cilj prezentacije je dodatno senzibiliranje javnost o zakonu za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Također je naglasio i kako je ” Hrvatska visoko eurizirana zemlja”, te je to jedan od ključnih razloga mijenjanja valute.

“Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom”, rekao je Plenković te nastavio kako je javna rasprava o uvođenju eura pokrenuta 2017. godine.

“Nakon nekoliko mjeseci je vlada usvojila tu strategiju. Mi smo visoko eurozirana ekonomija. 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica, 60 posto robne razmjene, 70 posto oročene štednje je u euru ili vezano uz euro, oko 60 posto kredita”, navodio je premijer.

Izbor današnjeg datuma 17. siječnja za predstavljanje prijedloga zakona i smjernica za prilagodbu, otkrio je premijer, isto nije slučajan, kako će se euro uvesti u Hrvatsku 1. siječnja 2023. godine.

“Za godinu dana, 17. siječnja, jedino platno sredstvo u Hrvatskoj bit će euro. To je važno da shvatimo blizinu. Plan je da se od početka rujna istaknu cijene i u eurima, i u kunama. Da proces krene i prije nego što se uvede euro”, rekao je premijer potvrdivši da će prikaz cijena u dvije valute početi 5. rujna ove godine.

Građani će kune moći zamijeniti u bankama, Fini i pošti, a proces tranzicije će nakon uvođenja eura trajati još godinu dana, kada će se kune u eure moći zamjenjivati bez naknade.

Poslije tog roka, građani će moći svoje kune donijeti u HNB i besplatno ih zamijeniti. Plenković je također pozvao građane koji u kući drže gotovinu da svoj novac polažu na bankovne račune.

“Trenutkom prihvaćanja eura, sve u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure, za građane nema dodatnog posla. Cijene će još cijelu 2023. biti istaknute i u kunama, i u eurima. Dakle, 16 mjeseci”, istaknuo je premijer.

Poslije Plenkovića, riječ je preuzeo ministar Marić.

Maksimalno 100 novčanica odjednom

“Paritet 7.534 se uzima, nije se još mijenjao. Zaokružuje se na dvije decimale. Ukoliko je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan”, naglasio je Marić što je važno prilikom preračunavanja između dviju valuta.

Sam proces zamijene kuna u eure, pojasnio je s malo više detalja.

“Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada”, rekao je Marić maksimume pretvorbe. Najavio je i kako će predopskrba banaka krenuti u rujnu.

Dodao je i kako pravilo da se do 75.000 kuna barata se u gotovom novcu, (iznad toga treba položiti na račun te to ostaje i kod konverzije kuna u euro) i dalje vrijedi.

Ideja za građane, istaknuo je Marić jest da sve prođe jednostavno i besplatno, a iako će isticanje dualnih cijena biti obvezno od rujna, očekuje da će neki trgovci s time krenuti i ranije.

“Četiri mjeseca prije i 12 mjeseci nakon obvezno je jasno iskazivanje cijenama u kunama i eurima”, rekao je Marić.

Otkrio je i kako se razmišljalo da se prije uvođenja eura jače istakne cijena u kunama, a poslije uvođenja, ona u eurima. Ipak, zbog velikih troškova se od toga odustalo.

Zanimljivo, biti će iznimaka od duplog iskazivanja cijena.  To su automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretnoj prodaji, prigodnoj prodaji kao i predmetima koji su  unaprijed otisnuti. Ipak, i tamo će račun morati biti iskazan na obje valute.

Kod iskazivanja plaće na listama, Marić je rekao da je prijedlog da se samo ukupni iznos pokaže u kunama i eurima

“To je nešto o čemu smo dosta razmišljali, ali otvoreni smo i za dodatne sugestije tijekom javnog savjetovanja”, rekao je Marić.

Komentirao je i strah od porasta cijena

“To je jedno od najvažnijih pitanja. Strah je od dodatnog porasta cijena, zaokruživanja cijena na više, utjecaja na inflaciju… Pokazalo se u nekoliko zemalja koje su uvele euro, uključujući i Sloveniju, da je taj efekt bio jednokratan. Pozivam sve da učinimo da ne bude neopravdanog povećanja cijena. Da ne bude lovaca u mutnom”, apelirao je Marić. Naglasio je i kako država i financijske institucije imaju troškove zbog uvođenja eura, ne i građani.

Inflacija bi trebala nestati u drugoj polovici godine

Na predstavljanju zakona govorio je i guverner HNB-a Boris Vujčić. Istaknuo je primjere drugih zemalja koji pokazuju da je inflacija porasla između 0,2 i 0,4 % uvođenjem eura.

“Trošak na inflaciju je možda najveći. Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da depricira ni da apricira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksnim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla”, rekao je guverner Vujčić.

Dodao je kako Hrvatska ima inflaciju zbog drugih razloga, a ne zbog eura.

“U prvoj polovici godine ćemo još imati visoku inflaciju, u drugoj polovici godine bi se trebala početi ispuhivati. Tamo gdje ima konkurencije, otiđite kod onih koji ne dižu cijene. To je najbolja zaštita. Tamo gdje je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije”, najavio je Vujčić.

Prema pouzdanim podacima, Vujčić vjeruje kako će milijardi kuna gotovine doći na konverziju.

Komentari