Pomalo zastrašujuće zvuči, ali jeste li znali da u Hrvatskoj šećernu bolest ima svaka deseta osoba te da od toga barem njih troje ne zna za dijagnozu?! Prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) iz 2018. godine, u našoj je zemlji registrirano 303 992 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih oko 500 000.
Ako sagledamo činjenicu da u svijetu od šećerne bolesti boluje preko 460 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 700 milijuna do 2045. godine, jasno je i zašto govorimo o toj bolesti kao o globalnoj epidemiji. Nažalost, svaka druga osoba u svijetu ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 374 milijuna ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes).
U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 4,2 milijuna ljudi, odnosno jedna osoba svakih 8 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Kako bi se prevenirao nastanak dijabetesa te kako bi se ljude potaknulo na zdraviji život kao preduvjet za uspješan suživot s dijabetesom, provode se mnoge aktivnosti, među kojima je i obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti, 14. studenog.
Što je šećerna bolest?
To je poremećaj metabolizma ugljikohidrata, ali i masti i proteina koji se klinički manifestira povišenom koncentracijom glukoze u krvi. Najčešće nastaje kao posljedica genetskog nasljeđa u kombinaciji s okolišnim čimbenicima koje se može podvući pod nazivnik sedentarnog načina života. Radi se o kroničnoj, neizlječivoj i doživotnoj bolesti, a osnovni cilj liječenja je sprečavanje i/ili, bolje rečeno usporavanje razvoja i napredovanja komplikacija bolesti na malim i velikim krvnim žilama, a posljedično i organima, tj. organskim sustavima: očima, bubrezima, srcu, perifernim živcima. Jedan od okidača ove bolesti jest i stres.
Postoji tip 1, koji je autoimuna bolest, te tip 2 koji nastaje tijekom duljeg vremenskog perioda.
Važno je imati zdrave životne navike
Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika, a pri tome je naglasak na pravilnoj prehrani koja je prevencija, ali i terapija.
“Ni kao dijabetolog, ni kao znanstvenik nisam pobornik „isključivosti“, dapače, smatram da je ultimatum što se „smije“ ili „ne smije“ potpuno pogrešan, a prije svega zato jer je neostvariv, a zasigurno i štetan za svakog prosječnog čovjeka pa i osobu oboljelu od šećerne bolesti. Važno je jesti raznoliku hranu, plavu ribu, i krto, ali i blago masno meso, lisnato povrće, nezasićene masne kiseline kao npr. maslinovo ili bučino ulje, a rafinirane ugljikohidrate pokušati svesti na minimum. Također, u prehrani je važno zadržati i voće uz napomenu da je to prirodni, grožđani šećer, ali opet na kraju jednostavni šećer koji u prevelikim količinama može i hoće također rezultirati visokim glikemijema i akumulacijom tjelesne mase. Savjetujem uvijek jednu do dvije voćke sezonskog voća na dan. Ovakva prehrana je i dobra prevencija, ali i „terapija”, poručuje dr. Kristina Blaslov.
