Gordan Lauc, član znanstvenog savjeta Vlade, prošli je tjedan iznio poprilično radikalan prijedlog. Naime, pozvao je DORH da goni sve one koji, po njegovom mišljenju, siju strah i paniku o koronavirusu. U utorak se pulmolog Saša Srića dotaknuo izjave kolege.
“Ne plašimo stanovništvo. Pokušavamo ih držati budnima i ukazati na realnu situaciju”, poručio je Srića.
Iako u Hrvatskoj imamo povoljniji trend što je tiče broja novozaraženih, to nije razlog da se opuštamo te da se mjere ne smijemo popuštati prenaglo, tvrdi pulmolog. Navodi kako trebamo imati umjereni optimizam, ali i biti pripremni za sve situacije.
“Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo”, smatra Srića. Naglasio je kako su šanse da se mutirani soj uopće ne pojavi i kod nas su gotovo nemoguće.
O cijeloj situaciji na profilu društvene mreže ubrzo se osvrnuo i prozvani molekularni biolog Lauc.
“Kaže dr. Srića ‘Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo’. U Hrvatskoj je sada oko 3.000 aktivnih slučajeva. Najnovija istraživanja pokazuju da je B.1.1.7 soj (tzv. UK soj) širi oko 35 posto brže. Pretpostavimo da će sljedećih tjedana prosječni R u Hrvatskoj biti oko 0,9 (sada je oko 0,8). To bi značilo da se novi soj širi s R oko 1,2. Novi soj u Hrvatskoj još nije dokazan, no pretpostavimo da možda već sada imamo čak 0,5 posto slučajeva s novim sojem, dakle oko 15 potvrđeno zaraženih ljudi. Serijski interval je oko 5 dana, to znači da moramo za idućih 10 tjedana – do proljeća, množiti s 1,2^10 što je oko 6,2. To znači da do proljeća možemo imati aktivnih stotinjak ljudi s novih sojem. Ili ako ih je sada čak 1%, tj. 30, onda možda čak i 200 ljudi može biti zaraženo s novim sojem”, objašnjava Lauc.
Dodao je da koliko tih potencijalnih 200 zaraženih ljudi do proljeća opravdava zabranu rada bilo kome, kako kaže, procijenite sami.
“Ne mogu razumjeti zašto neki pojedinci imaju potrebe plašiti ljude čak i u situaciji koja je evidentno jako dobra. Naravno da i dalje svi mi moramo biti oprezni i odgovorni i paziti da ne širimo epidemiju, te da razumne epidemiološke mjere trebaju ostati na snazi. Osobno smatram da bi razumne bile one mjere koje smo imali na jesen (oko 15.10) kada je broj slučajeva bio sličan današnjem”, kaže.
Napominje kako smo sad sigurno u neusporedivo boljoj situaciji no na jesen, jer je u međuvremenu na COVID-19 postalo otporno najmanje milijun, a vjerojatno i dosta više ljudi u Hrvatskoj.
“Tvrditi da nam unatoč toj nespornoj činjenici, koju bi bilo nerazumno ignorirati, ipak trebaju još strože mjere značilo bi zagovarati paušalne umjesto znanstveno utemeljene mjere”, ističe.
